Potpuna pomrčina Mjeseca

U četvrtak, 21. veljače dogodit će se potpuna pomrčina Mjeseca. Svake godine, dogodi se nekoliko pomrčina, kako Sunca tako i Mjeseca. Samo neke od njih vidljive su iz naših krajeva. A, jeste li se ikada zapitali, što je to u stvari pomrčina Mjeseca? Poznato je da Mjesec kruži oko Zemlje po eliptičnoj stazi, a Zemlja isto tako, oko naše zvijezde - Sunca. Na svome putu, u cijeloj toj "vrtešci", Mjesec ponekada uplovi u Zemljinu sjenu, kao mi kada stanemo pod krošnju drveta. Naravno, ovo je pojednostavljeni prikaz te zanimljive pojave. Znamo da Zemlja ima svoju atmosferu, a poznato nam je i da se zrake svjetlosti lome u toj istoj atmosferi. One iz plavog dijela spektra manje, a one iz crvenoga više.

E, upravo te posljednje su nam zanimljive. Naime, kada svjetlost sa Sunca dospije u Zemljinu atmosferu, dolazi do loma zraka svjetlosti i one "skrenu" sa svoje staze i pomaknu se u drugom pravcu. I kakve sada to ima veze sa Mjesecom, pitate se? Kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, očekivali bismo da ga više ne vidimo jer ga izravno, Sunčeva svjetlost više ne obasjava. No, to nije tako. Mjesec se ipak vidi, ali prizor sada poprima dramatičniji oblik. Kako smo već rekli, crveni dio spektra se više prelomi, skrene sa svog puta i upravo ta i tako obojena svjetlost, obasjava Mjesec u Zemljinoj sjeni, za vrijeme pomrčine, pa ga možemo vidjeti. No, ono što nam se tada prikaže nije baš onako kako smo navikli vidjeti Mjesec.

Lagano, iz minute u minutu, sve veći dio Mjeseca počinje gubiti svoj sjaj i boju, od zlatno žute jarke boje, počinje blijedjeti i poprimati tamniju zagasitu boju. I na kraju ga vidimo kao disk na nebu, bakreno crvene boje koja može varirati od narančaste do krvavo crvene ili tamno smeđe i sive. Kakve će boje Mjesec biti, ovisi o tome koliko je duboko zašao u Zemljinu sjenu, ali i o tome u kakvim se uvjetima Zemljina atmosfera nalazi. Sve to može trajati i po nekoliko sati. Postoje još neke faze pomrčine Mjeseca koje baš i nisu jasno vidljive, kao što su ulazak i izlazak Mjeseca u Zemljinu polusjenu, koja isto tako nastaje zbog loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. No, te pojave su toliko slabo vidljive da ih se gotovo niti ne primjećuje.

Posjedujete li kakav manji dalekozor ili dvogled, moći ćete bolje uživati u samom događaju jer ćete jasnije vidjeti trenutke pomrčine, pa čak i pratiti tijek kada Mjesečeva mora i sjajniji krateri počnu ulaziti u sjenu i mijenjati boju. Ako ste sretnik koji posjeduje astronomski instrument, svima poznat kao teleskop, otvaraju vam se vrata pravoga užitka za oči. Tada ćete moći promatrati i bilježiti točno vrijeme pomračenja velikih i malih Mjesečevih kratera, promatrati kako sjena putuje po Mjesečevoj površini, gledati kako klizi preko ravnih prostranstava Mjesečevih mora i prekriva vrhove Mjesečevih planina. Prizor je to koji čovjeka ne ostavlja ravnodušnim. Sve se to opet ponavlja, samo u obrnutom slijedu, kako Mjesec bude izlazio iz Zemljine sjene, sve dok se ne vrati u prvobitno stanje, onako kako ga inače pamtimo. Eto, tako to izgleda s našim najbližim nebeskim susjedom. Promatrajte pomrčine Mjeseca i pri tome uživajte i zapamtite kako izgledaju, iako su sve naizgled iste, svaka je posebna na svoj način.

Podatke o ovoj pomrčini Mjeseca, ali i svim astronomskim događajima ove godine, možete pronaći na Zvjezdarnici