VIROVITICA,
19. svibnja – Sporazum o izmjeri državnog poljoprivrednog zemljišta potpisali
su danas u Virovitici ravnatelj Državne geodetske uprave Željko Bačić, virovitičko-podravski
župan Ivan Begović, gradonačelnici Virovitice, Orahovice i Slatine i načelnici
općina Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i
Zdenci. Ovaj događaj označio je službeni početak radova na snimanju stvarnog
stanja državnog poljoprivrednog zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji
i upisivanja toga stanja u katastru i zemljišnoj knjizi. DUALNI SUSTAV U AUSTRIJSKOM CARSTVU
Za one koje o ovoj temi zanima još nešto više, evo nekoliko zanimljivih podataka
koje smo prikupili uz pomoć pročelnice područnog Ureda za katastar Sanja
Kićinbaći, diplomirane inženjerke geodezije.
Naime, prošli tjedan u Zagrebu je potpisan sporazum između Ministrice pravosuđa,
uprave i lokalne samouprave i ravnatelja Državne geodetske uprave o uspostavi jedinstvene
Baze zemljišnih podataka što je izuzetno značajan pomak.
A evo i zašto:
Carskim patentom cara Franje II. iz 1818. godine nastala je katastarska evidencija.
Shvativši da bi uvođenje poreza na poljoprivredno zemljište značajno povećalo
prihode u carsku blagajnu pokrenute su izrade evidencije o zemljišta. Glavni
nosioci posla su bili vojska i geodeti. Napravili su planove za ono vrijeme
vrlo kvalitetno tako da se i danas koriste na 63 posto područja Republike Hrvatske.
Uz katastar osnovana je i zemljišna knjiga (gruntovnica) pri sudovima koja,
na temelju tehničkih podataka (položaj, oblik, namjena katastarske čestice u
nekoj katastarskoj općini), osniva prava na toj čestici – dakle, u zemljišnoj
knjizi nalazi se evidencija o stvarnim pravima!
PROBLEMI NASTAJU U AUSTRO-UGARSKOJ
Tako je Austrija izabrala dualni sustav evidencije o nekretninama - katastar
pripada izvršnoj vlasti, zemljišna knjiga sudskoj vlasti. Većina evropskih zemalja
ima jedinstveni sistem. Počeci neslaganja podataka javljaju se nastankom Austro–Ugarske.
Dio evidencije o zemljištu katastra i zemljišne knjige pripadaju Austriji (i
prelaze u metrički sustav) a dio ostaje u Ugarskoj (i dalje ima hvatnu mjeru).
No ni ta tvorevina nije bila dugog vijeka pa stižemo u Kraljevinu SHS, odnosno
Jugoslaviju. Svi novci potrošeni su za evidenciju nekretnina tamo gdje nikakve
registracije nije bilo - južno od Save i Dunava. Dolazi nova Jugoslavija i s
njom još jedan biser - društveno vlasništvo. Sve zemljište unutar građevinske
zone postaje društveno vlasništvo a vlasnici kuća dobivaju samo pravo korištenja.
Uvodi se zemljišni maksimum, konfiskacije, nacionalizacije i ostale «cije» ogromno
povećavaju društveno vlasništvo. Ono postaje zadružno, općenarodno, PIK-ovo
i sl.
Javno mnijenje u socijalizmu je naučeno da prestane misliti (i voditi brigu
o nekim stvarima ako to nije rekao CK) pa se obveza svakog vlasnika da brine
o svojim pravima (u zemljišnoj knjizi) svodi na provođenje promjena o nasljeđivanju.
Katastru je istovremeno naređeno da provodi promjene koje nastaju po službenoj
dužnosti jer je i ovoj državi bio važan porez. Zbog toga i danas ljudi misle
ako je nešto sređeno u katastru - to je to. Bilo bi da Zakon o vlasništvu i
drugim stvarnim pravima (1996) i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina
(1999) nisu bitno izmijenili osnovne stvari. Prvi je ukinuo društveno vlasništvo
i uveo jedinstvo zgrade i zemljišta. Drugi je ukinuo katastarski prihod. RH
je, naime, 1. siječnja 1998. ukinula porez na poljoprivredno zemljište na temelju katastarskog
prihoda. Pojam «posjednik» postupno prelazi u «vlasnik». Osoba koja je upisana
u zemljišnu knjigu ta je upisana i u katastru ili da bude jasnije - želiš biti
upisan u katastru prvo se moraš upisati u zemljišnu knjigu!
Javno mnijenje, ne znajući razliku između katastra i zemljišne knjige ne zna
da se promijene tipa parcelacije, upisi zgrada i sl. provode u katastru (to
su promijene oblika i načina korištenja) i o tome po službenoj dužnosti obavještava
zemljišnu knjigu prijavnim listom, dok se stvarna prava prvo upisuju u zemljišnu
knjigu a zatim ona obavještava katastar i on po službenoj dužnosti provodi promjenu.
Dakle, potpisivanje sporazuma u kome Ministarstvo pravosuđa prihvaća Državnu
geodetsku upravu kao ravnopravnog partnera znači za tromi sustav sudstva izuzetan
pomak.
No, to je tek početak jer oba zakona govore o Bazi zemljišnih podataka no još
nisu napravljeni pravilnici. Oni su tek u projektima, ali je Vlada na sjednici
1. travnja 2004. donijela zaključke koji obvezuju niz ministarstava s rokovima
izvršenja.
DRŽAVNO POLJOPRIVEDNO ZEMLJIŠTE
Ima tu još i priča o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu koje treba
prodati (nešto i vratiti) građanima prije ulaska u Europsku uniju. Korisnici
državnog zemljišta (čitaj PIK-ovi!) nisu u zemljišne knjige nikako, a u katastru
možda (ima pokoji usamljeni slučaj) prijavljivali promjene. A promjena je bilo:
okrupnjivanje posjeda (nekad i na silu ako je trebalo), mijenjanje oblika parcela
izgradnja putne i kanalske mreže (melioracije ). Tako sad država preko Ministarstva
poljoprivrede želi prodati i dati u dugogodišnji zakup strahovito puno zemljišta.
Naša županija, procjenjuje lokalna uprava, ima 52.000 hektara. No, oko 60 do
70 posto toga zemljišta nije moguće prodati jer se stanje na terenu ne slaže
s katastrom a u zemljišnim knjigama ima u tablama još mnogo upisanih fizičkih
osoba i među njima mnogo mrtvih.
Poslove oko upisa Republike Hrvatske u zemljišne knjige vodi Državno odvjetništvo
što u našoj županiji znači dva pravnika. Ako se ne zaboravi da oni zastupaju
RH u svim parničnim postupcima teško da će stići napraviti neke veće pomake.
Stoga se traže modeli uređivanja poljoprivrednog zemljišta. Državna geodetska
uprava je u svom petogodišnjem programu predložila model izrade geodetskih elaborata
za dijelove katastarskih općina (gdje su te PIK-ove table) koji se sufinanciraju
u jednakim omjerima Državna geodetska uprava, županije i jedinica lokalne samouprave
i za sada se taj program razvija.
ŠTO SU KATASTARSKE IZMJERE?
Katastarske izmjere su postupci prikupljanja, obrade i prikazivanja zemljišnih
podataka. Cijelo područje RH pokriveno je planovima grafičke izmjere. Puno promjena,
presitno mjerilo (ono što je dobro za poljoprivredno zemljište nije za građevinsko
), nečitljivi planovi dovelo je do situacije da su planovi neupotrebljivi. Tada
se, na žalost a ne ciklički, javlja potreba za novom izmjerom Na temelju izmjera
osniva se zemljišna knjiga. Tek kad ministar pravosuđa donese odluku o stavljanju
nove knjige u uporabu stavlja se u uporabu i novi katastarski operat. To je
zbog toga što su u sredinom prošlog stoljeća niz izmjera napravljene i u katastru
stavljene u uporabu, ali iz niza razloga gruntovnica nije osnovala nove knjige.
(Na našem području učinila je to samo Slatina!).
Virovitica je pak napravila novu izmjeru, ali nije na osnovu toga osnovala novu
knjigu. Zato se nova izmjera neće raditi u cijelosti nego će se postojeća katastarska
evidencija nadopuniti (tehnička reambulacija) a razliku izmjeriti, izvršiti
prenumeraciju parcela i sl. i zatim pokrenuti postupke osnivanja zemljišne knjige.
Sada trenutno zemljišna knjiga koja je u upotrebi datira iz 1900. god.
Osim toga Virovitica je još po nečemu specifična: velika je oko 12.000 hektara
i uz naselje Virovitica u njoj su naselja Milanovac, Sv. Đurađ, Podgorje, Golo
brdo i Požari. Danas je pravilo da jedno naselje i okolno zemljište čini jednu
katastarsku općinu. Kako je odjednom i fizički i financijski nemoguće izvršiti
izmjeru Virovitice to će biti učinjeno u fazama. Za početak naselje Viroviticu
(pola reambulacija pola izmjera od 2715 ha) i izmjera naselja Požari (1060 ha).
