Banner
HAK: Kolnici mokri
DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
Za dva vanjska člana Vijeća za provedbu Kodeksa ponašanja 24 prijave
U Hrvatsku stiglo novo cjepivo protiv dominantnog omikrona
Na Zeljarijadi u Vidovcu predstavljena rekordna mega sarma dugačka 1.501 metar
DHMZ: Narančasto upozorenje na količinu kiše te jake udare vjetra
Nekoliko stotina mladih liječnika zatražilo hitnu reformu zdravstva

  Županija

Potpisan ugovor o izmjeri državnog poljoprivrednog zemljišta

  gg/ Sanja Kićinbaći, dipl.ing. geodezije           19.05.2004.         2873 pogleda
Potpisan ugovor o izmjeri državnog poljoprivrednog zemljišta
Snimio: Goran GazdekVIROVITICA, 19. svibnja – Sporazum o izmjeri državnog poljoprivrednog zemljišta potpisali su danas u Virovitici ravnatelj Državne geodetske uprave Željko Bačić, virovitičko-podravski župan Ivan Begović, gradonačelnici Virovitice, Orahovice i Slatine i načelnici općina Čađavica, Mikleuš, Nova Bukovica, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci. Ovaj događaj označio je službeni početak radova na snimanju stvarnog stanja državnog poljoprivrednog zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji i upisivanja toga stanja u katastru i zemljišnoj knjizi.
Sporazum su već ranije potpisale općine Lukač, Pitomača i Gradina, u Čačincima je izmjera već započela, a općine Crnac i Sopje nemaju potrebe za time jer imaju novu izmjeru, provedenu kroz sve knjige.
Ravnatelj Državne geodetske uprave i župan potpisali su s virovitičkim gradonačelnikom Ivicom Kirinom posebne sporazume o tehničkoj reambulaciji na području naselja Virovitica i o izmjeri dijela katastarske općine Virovitica od koje će nastati nova katastarska općina Požari.
Posao koji će Državna geodetska uprava obaviti na području grada Virovitice vrijedan je oko šest milijuna kuna. Državna geodetska uprava platiti će 40 posto troškova, a preostalih šezdeset posto troškova financirat će se iz proračuna Grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije. Županija će tehničku reambulaciju Virovitice financirati deset posto, a za Požare trideset posto.

DUALNI SUSTAV U AUSTRIJSKOM CARSTVU

Za one koje o ovoj temi zanima još nešto više, evo nekoliko zanimljivih podataka koje smo prikupili uz pomoć pročelnice područnog Ureda za katastar Sanja Kićinbaći, diplomirane inženjerke geodezije.
Naime, prošli tjedan u Zagrebu je potpisan sporazum između Ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i ravnatelja Državne geodetske uprave o uspostavi jedinstvene Baze zemljišnih podataka što je izuzetno značajan pomak.
A evo i zašto:
Carskim patentom cara Franje II. iz 1818. godine nastala je katastarska evidencija. Shvativši da bi uvođenje poreza na poljoprivredno zemljište značajno povećalo prihode u carsku blagajnu pokrenute su izrade evidencije o zemljišta. Glavni nosioci posla su bili vojska i geodeti. Napravili su planove za ono vrijeme vrlo kvalitetno tako da se i danas koriste na 63 posto područja Republike Hrvatske. Uz katastar osnovana je i zemljišna knjiga (gruntovnica) pri sudovima koja, na temelju tehničkih podataka (položaj, oblik, namjena katastarske čestice u nekoj katastarskoj općini), osniva prava na toj čestici – dakle, u zemljišnoj knjizi nalazi se evidencija o stvarnim pravima!

PROBLEMI NASTAJU U AUSTRO-UGARSKOJ

Tako je Austrija izabrala dualni sustav evidencije o nekretninama - katastar pripada izvršnoj vlasti, zemljišna knjiga sudskoj vlasti. Većina evropskih zemalja ima jedinstveni sistem. Počeci neslaganja podataka javljaju se nastankom Austro–Ugarske. Dio evidencije o zemljištu katastra i zemljišne knjige pripadaju Austriji (i prelaze u metrički sustav) a dio ostaje u Ugarskoj (i dalje ima hvatnu mjeru).
No ni ta tvorevina nije bila dugog vijeka pa stižemo u Kraljevinu SHS, odnosno Jugoslaviju. Svi novci potrošeni su za evidenciju nekretnina tamo gdje nikakve registracije nije bilo - južno od Save i Dunava. Dolazi nova Jugoslavija i s njom još jedan biser - društveno vlasništvo. Sve zemljište unutar građevinske zone postaje društveno vlasništvo a vlasnici kuća dobivaju samo pravo korištenja. Uvodi se zemljišni maksimum, konfiskacije, nacionalizacije i ostale «cije» ogromno povećavaju društveno vlasništvo. Ono postaje zadružno, općenarodno, PIK-ovo i sl.
Javno mnijenje u socijalizmu je naučeno da prestane misliti (i voditi brigu o nekim stvarima ako to nije rekao CK) pa se obveza svakog vlasnika da brine o svojim pravima (u zemljišnoj knjizi) svodi na provođenje promjena o nasljeđivanju. Katastru je istovremeno naređeno da provodi promjene koje nastaju po službenoj dužnosti jer je i ovoj državi bio važan porez. Zbog toga i danas ljudi misle ako je nešto sređeno u katastru - to je to. Bilo bi da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1996) i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (1999) nisu bitno izmijenili osnovne stvari. Prvi je ukinuo društveno vlasništvo i uveo jedinstvo zgrade i zemljišta. Drugi je ukinuo katastarski prihod. RH je, naime, 1. siječnja 1998. ukinula porez na poljoprivredno zemljište na temelju katastarskog prihoda. Pojam «posjednik» postupno prelazi u «vlasnik». Osoba koja je upisana u zemljišnu knjigu ta je upisana i u katastru ili da bude jasnije - želiš biti upisan u katastru prvo se moraš upisati u zemljišnu knjigu!
Javno mnijenje, ne znajući razliku između katastra i zemljišne knjige ne zna da se promijene tipa parcelacije, upisi zgrada i sl. provode u katastru (to su promijene oblika i načina korištenja) i o tome po službenoj dužnosti obavještava zemljišnu knjigu prijavnim listom, dok se stvarna prava prvo upisuju u zemljišnu knjigu a zatim ona obavještava katastar i on po službenoj dužnosti provodi promjenu.
Dakle, potpisivanje sporazuma u kome Ministarstvo pravosuđa prihvaća Državnu geodetsku upravu kao ravnopravnog partnera znači za tromi sustav sudstva izuzetan pomak.
No, to je tek početak jer oba zakona govore o Bazi zemljišnih podataka no još nisu napravljeni pravilnici. Oni su tek u projektima, ali je Vlada na sjednici 1. travnja 2004. donijela zaključke koji obvezuju niz ministarstava s rokovima izvršenja.

DRŽAVNO POLJOPRIVEDNO ZEMLJIŠTE

Ima tu još i priča o poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu koje treba prodati (nešto i vratiti) građanima prije ulaska u Europsku uniju. Korisnici državnog zemljišta (čitaj PIK-ovi!) nisu u zemljišne knjige nikako, a u katastru možda (ima pokoji usamljeni slučaj) prijavljivali promjene. A promjena je bilo: okrupnjivanje posjeda (nekad i na silu ako je trebalo), mijenjanje oblika parcela izgradnja putne i kanalske mreže (melioracije ). Tako sad država preko Ministarstva poljoprivrede želi prodati i dati u dugogodišnji zakup strahovito puno zemljišta. Naša županija, procjenjuje lokalna uprava, ima 52.000 hektara. No, oko 60 do 70 posto toga zemljišta nije moguće prodati jer se stanje na terenu ne slaže s katastrom a u zemljišnim knjigama ima u tablama još mnogo upisanih fizičkih osoba i među njima mnogo mrtvih.
Poslove oko upisa Republike Hrvatske u zemljišne knjige vodi Državno odvjetništvo što u našoj županiji znači dva pravnika. Ako se ne zaboravi da oni zastupaju RH u svim parničnim postupcima teško da će stići napraviti neke veće pomake. Stoga se traže modeli uređivanja poljoprivrednog zemljišta. Državna geodetska uprava je u svom petogodišnjem programu predložila model izrade geodetskih elaborata za dijelove katastarskih općina (gdje su te PIK-ove table) koji se sufinanciraju u jednakim omjerima Državna geodetska uprava, županije i jedinica lokalne samouprave i za sada se taj program razvija.

ŠTO SU KATASTARSKE IZMJERE?

Katastarske izmjere su postupci prikupljanja, obrade i prikazivanja zemljišnih podataka. Cijelo područje RH pokriveno je planovima grafičke izmjere. Puno promjena, presitno mjerilo (ono što je dobro za poljoprivredno zemljište nije za građevinsko ), nečitljivi planovi dovelo je do situacije da su planovi neupotrebljivi. Tada se, na žalost a ne ciklički, javlja potreba za novom izmjerom Na temelju izmjera osniva se zemljišna knjiga. Tek kad ministar pravosuđa donese odluku o stavljanju nove knjige u uporabu stavlja se u uporabu i novi katastarski operat. To je zbog toga što su u sredinom prošlog stoljeća niz izmjera napravljene i u katastru stavljene u uporabu, ali iz niza razloga gruntovnica nije osnovala nove knjige. (Na našem području učinila je to samo Slatina!).
Virovitica je pak napravila novu izmjeru, ali nije na osnovu toga osnovala novu knjigu. Zato se nova izmjera neće raditi u cijelosti nego će se postojeća katastarska evidencija nadopuniti (tehnička reambulacija) a razliku izmjeriti, izvršiti prenumeraciju parcela i sl. i zatim pokrenuti postupke osnivanja zemljišne knjige.
Sada trenutno zemljišna knjiga koja je u upotrebi datira iz 1900. god.
Osim toga Virovitica je još po nečemu specifična: velika je oko 12.000 hektara i uz naselje Virovitica u njoj su naselja Milanovac, Sv. Đurađ, Podgorje, Golo brdo i Požari. Danas je pravilo da jedno naselje i okolno zemljište čini jednu katastarsku općinu. Kako je odjednom i fizički i financijski nemoguće izvršiti izmjeru Virovitice to će biti učinjeno u fazama. Za početak naselje Viroviticu (pola reambulacija pola izmjera od 2715 ha) i izmjera naselja Požari (1060 ha).

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Županija