Poticaji agraru se plaćaju, ali na netransparentan način

Oko 90 posto korisnika ili 89.783 poljoprivrednika u ukupnom iznosu od 985 milijuna kuna dobilo je poticaje tri mjeseca prije zakonskog roka, kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina u petak na brifingu za novinare. Dodao je da je isplaćeno 748 milijuna kuna kad je riječ o izravnim plaćanjima, te 82 milijuna kuna na ime dohodovne potpore za 12.631 poljoprivredno gospodarstvo. Samo u petak je isplaćeno 120 milijuna kuna potpora.

Prema Jakovininim riječima, ne stoji da država ne podmiruje svoje obveze. No, zbog neriješenih papira, ali i duga državi na ime poreza, bez državnih potpora je ostalo 11.786 korisnika poticaja, kao i njih 450 u iznosu od 2,9 milijuna kuna kod potpore dohotku.

Jakovina je kazao da je u dogovoru s Ministarstvom financija odnosno Poreznom upravom dogovoren reprogram duga na ime poreza na tri godine. Reda, kaže, mora biti, posebno što se tiče financijskih obveza prema državi.

Dakle, sve što je zakonsko pravo korisnika poticaja u 2011. godini bit će isplaćeno, a obveze su jako velike. Naime, prošle godine su bile podmirene samo obveze za prvih osam mjeseci što se tiče mlijeka, te jedan kvartal za ribe. Riječ je o milijardu kuna nepodmirenih obveza, plus 200 milijuna kuna na ime privremenog financiranja.

Ministar je ponovio da je nezadovoljan radom Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koja ne radi dobro ni nakon smjene ravnateljice Anice Lucević. Ako bude trebalo, kaže, mogu se očekivati i nove smjene.

Naime, u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi ministar je u petak ponovo održao oštar sastanak. Radi gotovo 500 ljudi, ali se poticaji ne isplaćuju žurno, transparentno i učinkovito. Primjerice, od 90.000 korisnika poticaja, njih 28.000 je informatički umreženo, ali ne dobivaju obavijest putem e-maila o isplati poticaja.

»Ne tražimo da netko u Agenciji za plaćanje koja ima 80 ureda radi 12 ili čak 14 sati, ali tražim da se pogreške ne ponavljaju i da svatko radi samo svoj posao. Posebno će to doći do izražaja kod ulaska Hrvatske u EU, jer će kontrola poticaja iz Bruxellesa, za godinu ili dvije, biti sankcionirana rezanjem poticaja za 30 posto, ako se dokažu njihove zloporabe«, rekao je ministar.

Agencija, kaže, snosi dio tereta za lošu iskoristivost EU-ovih fondova, jer je za Ipard ugovoreno manje od 20 posto projekata, a naplata je manja od tri posto. Ministar je naveo da tri slavonske općine, koje su potrošile novac na izradu projekta, čekaju već godinu dana zeleno svjetlo ove agencije, iako na Ipardu u Agenciji radi čak 60 ljudi.

Što se tiče isplate kapitalnih ulaganja, Jakovina je kazao da je isplata 320 milijuna kuna ostala za lipanj i prosinac ove godine, a čak 150 milijuna kuna za iduću godinu. No, problem je 560 neriješenih zahtjeva iz prošle godine koji su odbijeni, iako su neki od njih za barem dvadesetak milijuna kuna imali osnove za pozitivno rješenje.

S druge strane, tridesetak zahtjeva se preko reda rješavalo u tekućoj godini, iako su se kapitalna ulaganja, koja su dijelom minirala i veće iskorištenje Saparda, prvog pretpristupnog EU-ova fonda, isplaćivala za tri ili četri godine zaostatka.

Ministar je najavio i novi zakon o potporama, gdje će se najviše novosti odnositi na modulacije, tj. umanjenja isplate potpora za velike korisnike državnih potpora. No, kaže, neće biti 'lova na vještice'.

Ministar je najavio i konačno profunkcioniranje Agencije za poljoprivredno zemljište, koja je osnovana još 2009. Neslužbeno, državno poljoprivredno zemljište nikad nije trebalo dati na raspolaganje jedinicama lokalne uprave, iako imaju pravo na naknadu, jer su »lokalni šerifi« upropastili obrađivanje zemlje.

Cjeli članak pročitajte u Vjesniku