Banner
Državni inspektorat opozvao Barebells pločicu - soft protein bar Coco Choco
Sabor u srijedu o SLAPP tužbama
Benčić: Rekla sam stoko i odnosilo se na HDZ
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju, profesori rade do 67. godine
Sindikati traže zaštitu plaća od inflacije, Ćorić pregovore najavio za jesen
Državni tajnik Rukavina: Hrvatska ima 3,6 milijuna birača
HŽ Infrastruktura: Nesreće na željezničkim prijelazima prepolovljene

  Ekologija

Posljednja šansa za spas hrvatskih rijeka

        03.02.2011.
Posljednja šansa za spas hrvatskih rijeka

Na Svjetski dan močvarnih staništa i 40. obljetnicu Konvencije o močvarnim staništima od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija), delegacija hrvatskih nevladinih organizacija (Zelena akcija, Dravska liga, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Udruga Lijepa naša), WWF i EuroNatur predali su u Zagrebu protestno pismo veleposlaniku Paulu Vandorenu, voditelju Delegacije EU u Republici Hrvatskoj. Ovim pismom, naslovljenim na Povjerenika (ministra) za okoliš Europske unije, g. Janeza Potočnika i Povjerenika (ministra) za proširenje EU g. Stefana Fulea, nevladine organizacije izražavaju svoju duboku zabrinutost kako će planirani projekti regulacije rijeka uništiti jedinstvena močvarna staništa Dunava, Drave, Mure, Save i Neretve u Republici Hrvatskoj. Na tim rijekama se prostiru najveće poplavne šume Europe i žive mnoge ugrožene vrste.

  • Hrvatsko vodno gospodarstvo planira uništiti najvažnije rijeke Hrvatske
  • Planirani zahvati regulacije Dunava, Drave, Mure, Save i Neretve u suprotnosti s nacionalnim i europskim zakonima
  • Hrvatsko vodno gospodarstvo ugrožavaju proces pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji
  • Europska komisija trebala bi tražiti od Vlade RH da zaustavi ove projekte regulacije rijeka

Regulacijski planovi će pretvoriti prirodne tokove rijeka u uniformni kanal, opasan kamenjem i obaloutvrdama. Oko 440 km prirodnog vodotoka Dunava i Save se namjerava regulirati i uništiti što je protivno EU Direktivi o vodama, a to bi i ugrozilo jedne od najvećih preostalih močvara Europe - Kopački rit i Lonjsko polje. Kako bi došlo i do nestanka ugroženih vrsta, prvenstveno male čigre, orla štekavca, vidre i kečiga, zahvati su protivni i direktivama o pticama i staništima EU.

"Planovi regulacije predstavljaju najveći napad na očuvanje hrvatske i europske prirodne baštine od proglašenja neovisnosti. Neprihvatljivo je uporno odbijanje hrvatskog vodnog gospodarstva da prihvati zajedničke europske vrijednosti i mjerila", ističu nevladine organizacije. One od Europske komisije traže da pomogne u zaustavljanju ovog planiranog uništenja nacionalne i europske prirodne baštine zahtjevajući od Vlade RH da zaustavi navedene planove regulacije.

Značajno je napomenuti kako je Republika Hrvatska privremeno zatvorila pregovore u okolišnom poglavlju u prosincu 2010.  Ovaj proces sadržavao je i prihvaćanje novog Zakona o vodama te usklađivanje Zakona o zaštiti prirode svim europskim standardima. 

Na rijeci Dravi, Hrvatske vode, unatoč otporu lokalnog stanovništva i odluci Ministarstva kulture/Uprave za zaštitu prirode koja je protivna tom planu, još uvijek s mađarskim partnerima planiraju regulaciju jedinstvenog prirodnog ušća rijeke Mure u Dravu kod Legrada. U posljednjih pet godina Drava je zbog regulacije prirodnih riječnih obala već izgubila oko 80% parova ugrožene vrste ptice bregunice koja se ovdje gnijezdila - s 12.000 na 3.000 parova.

Hrvatske vode i Agencija za unutarnje plovne puteve također planiraju regulaciju 53 km toka Dunava u Hrvatskoj. Ovaj projekt će uništiti jedinstvene riječne meandre i ugroziti jedno od najvrijednijih područja biološke raznolikosti u cijelom dunavskom slivu uključujući svjetski poznati Park prirode Kopački rit, koji je zaštićen Ramsarskom konvencijom.

Veliki projekt regulacije planira se i na rijeci Savi. Oko 386 km dug tok rijeke Save, uključujući i Lonjsko polje zaštićeno Ramsarskom konvencijom, planira se regulirati zbog plovidbe. Hrvatske vode su 2010. godine predložile isušivanje posljednjih prirodnih područja rijeke Neretve i njene delte s ciljem intenzificiranja poljoprivredne proizvodnje. Delta Neretve predstavlja najveće močvarno područje na cijeloj jadranskoj obali i hrvatskom dijelu Sredozemlja.

Ovi projekti su dokaz izraženog nedostatka političke volje i otpora od strane hrvatskog vodnog gospodarstva prema upravljanju riječnim slivom u skladu s hrvatskim i europskim zakonima i standardima. "Vidljivo je da uoči pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji hrvatsko vodno gospodarstvo vrši snažan pritisak da pribavi sve dozvole i dopuštenja za regulaciju ovih rijeka. To ne može biti u interesu EU i takva se praksa ne smije dopuštati", kažu nevladine organizacije u svom zajedničkom priopćenju.

Kako hrvatsko vodno gospodarstvo ne pokazuje namjeru da primjeni održivo i okolišno prihvatljivo upravljanje rijekama, udruge pozivaju Europsku uniju da:

  • Pozove Vladu Republike Hrvatske i hrvatsko vodno gospodarstvo da ne donosi daljnje odluke i ne poduzima nove korake u provedbi navedenih projekata.
  • Pozove Vladu Republike Hrvatske i hrvatsko vodno gospodarstvo da organiziraju javnu raspravu za sve zainteresirane dionike kako bi raspravili i ponovno ispitali sadašnju praksu i projekte te pronašli održiva rješenja u skladu s domaćim i europskim zakonodavstvom.

Nevladine organizacije vjeruju da će bez odgovarajuće hitne reakcije Europske unije ovi projekti biti odobreni i provedeni, a ciljevi zaštite voda i okoliša biti ozbiljno ugroženi.

----------------

Za više informacija:

  • Irma Popović Dujmović, Zelena akcija, 099/3149 625
  • Petra Boić Petrač, WWF Mediteranski program, 091/2905 976,
  • Helena Hećimović, Dravska liga/Ekološko društvo Koprivnica, 098/249 720,
  • Darko Grlica, Dravska liga/Prirodoslovno društvo Drava, 095/905 8692,
  • Tibor Mikuška, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, 095/9098 753,
  • Ana Musa, Udruga Lijepa naša - Duborvačko neretvanska grana, 091/6788 230

Više na portali Zelena akcija


Komentari

guru3977
4.2.2011. 11:50
?????
4.2.2011. 10:54
stole123
3.2.2011. 22:15
guru3977
3.2.2011. 8:52


Još iz kategorije Ekologija