Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu u ožujku je drugi put posjetio Vlatko Smiljanić, mladi povjesničar koji je, nakon biografije Mare Matočec, velike pučke spisateljice i političarke iz Korije, objavio i knjigu njezinih sabranih djela. Dok je prvu knjigu o Mari Matočec napisao kao srednjoškolac, na drugi je sastanak u Zavičajno društvo Vlatko Smiljanić stigao kao student treće godine povijesti na Hrvatskim studijima. S njim je došao i njegov profesor Mijo Korade, pročelnik Odjela za povijest na Hrvatskim studijima, koji je pohvalio mladog kolegu, njegovo zanimanje za povijest i istraživački rad.
Mara Matočec, prva podravska spisateljica i političarka
Vlatko Smiljanić svojim je predavanjem o Mari Matočec dokazao koliko je iskrena njegova fascinacija spisateljicom i političarkom čije je djelovanje desetljećima bilo zanemareno i zaboravljeno. Kako je rekao, materijale o životu i djelu političarke iz Korije mladi istraživač nalazio je i u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i na Hreliću. U zatvoreni dio NSK ulazio je iako je tada bio još maloljetan, a na Hreliću je pronašao uvezane sve brojeve časopisa Dom u izdanju Hrvatske seljačke stranke.
U knjizi sabranih djela Mare Matočec, svojoj trećoj knjizi – jer prva je slikovnica o Franji Martinu Fuisu – Smiljanić je obuhvatio njezine članke, pjesme i igrokaze koje je objavljivala u časopisima Dom, Ženski list, Seljačka sloga, Evolucija, Hrvatica, Hrvatski tjednik i Napredak. Kako je rekao, za Maru Matočec počeo se zanimati još u osnovnoj školi Vladimir Nazor, gdje mu je hrvatski predavala Ksenija Zdjelar. Kako je i sam rođen u Koriji, u srednjoj školi nastavio je istraživati životopis i rad Mare Matočec i što je više o njoj doznavao, sve ju je više cijenio. Mara Matočec zalagala se za edukaciju, ženska prava i posvajanje djece, a sama je posvojila četvero mališana. Organizirala je kulturne priredbe i edukativne radionice u selima između dva rata. Bila je članica Hrvatske seljačke stranke i Seljačke sloge, kulturno-prosvjetnog društva HSS-a, čiji su ogranci bili organizirani u mnogim selima širom Hrvatske. Radila je i prijateljevala sa Stjepanom i Antunom Radićem, dopisivala se s Đurom Basaričekom, bila je prijateljica Marije Jurić Zagorke. Kralj Aleksandar primio ju je dvosatni posjet. O audijenciji kod kralja postoje zapisi u dvorskom protokolu, naveo je Vlatko Smiljanić, ali nije zabilježena tema razgovora, već je u toj rubrici samo kosa crta.
Sabrani i ukoričeni politički, kulturno-prosvjetni i spisateljski radovi Mare Matočec
Kako je prošao prijem Mare Matočec kod kralja Aleksandra više znao član Zavičajnog društva Zdravko Oklopčić, koji se javio za riječ. Budući da je također pohađao školu u Koriji - a danas je umirovljeni inženjer elektrotehnike – dobro se sjeća Mare Matočec i ispričao je kako mu je, kao dječaku, prišla jer je čula da je dobar đak i rekla mu: „Samo nastavi tako, hrvatskom narodu potrebni su školovani ljudi“. Zapamtio je da mu je Mara Matočec pričala o politici, a kao 8-godišnjaka najviše ga se dojmila njezina priča o tome kako ju je primio kralj i kako je s kraljem razgovarala ravnopravno, kao i s njim na školskom igralištu.
Mara Matočec rođena je u Đurđevcu oko 1885. godine. Kao udovica, čiji je muž poginuo u Prvom svjetskom ratu, doselila 1926. u Koriju. To je vrijeme tzv. Basaričekove kolonizacije, kada u plodnu ravnicu stižu obitelji iz Međimurja, Like, Bosne i Hercegovine. Nakon ubojstva Đure Basaričeka u beogradskoj Narodnoj skupštini godine 1928., upravo je Mara Matočec inicirala podizanje spomenika u njegovom rodnom mjestu Novo Selo, današnjoj Okrugljači. Na otkrivanje spomenika stižu brojni kolonizatori iz okolnih mjesta, tako da je povorka dva sata prolazila kroz Lozan, Rogovac, Novi Marof i Okrugljaču. Godine 2009., na inicijativu Braće hrvatskog zmaja, podignut je u Koriji spomenik Mari Matočec, skoro identičan spomeniku Đuri Basaričeku. Na otkrivanju njezina spomenika bili su tadašnji potpredsjednik Hrvatske seljačke stranke Božidar Pankretić te tadašnji i današnji gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin kao i Tomislav Toušić, tada župan Virovitičko-podravske županije.
Iako je Mara Matočec pisala sve do smrti 1967. godine, uoči Drugog svjetskog rata, a ni kasnije u Nezavisnoj državi Hrvatskoj i poslijeratnoj Jugoslaviji njezina djela više nisu objavljivana. Sahranjena je na gradskom groblju u Virovitici. Biografija koju je napisao Vlatko Smiljanić započinje riječima te velike narodne prosvjetiteljice – „Čuvajte svoje običaje i svoj narodni život, po tom ste bili svoji i jeste i bit će te. Koliko će te si sačuvati narodnog blaga, toliko će te i vrijediti.“ A kako navodi Vlatko Smiljanić, najpoznatiji savjet Mare Matočec cijeloj Koriji bio je da očuva park u središtu mjesta, koji se održao do danas.
Tako je pisala Mara Matočec
Kako se dojmila svakog seljaka kulturno-gospodarska izložba u Virovitici" iz 1928. godine
