Jedan od postulata UGP-a je i #višepravde, a jedna od reformi koju smo tražili od Vlade RH odnosi se i na hrvatsko pravosuđe. Iako je povjerenje u pravosuđe na niskoj razini u općoj populaciji, kod poduzetnika izgleda kao da je još veći kamen spoticanja i prepreka u poslovanju.
Iz tog razloga poduzetnicima smo postavili više pitanja kako bi što bolje obradili temu i pokušali shvatiti gdje sve leže razlozi tako dubokog nezadovoljstva.
Prvo pitanje je bilo – Koja je uloga pravosudnog sustava u ostvarivanju prava poduzetnika? Da sustav znatno pomaže, kao što bi trebao biti slučaj, misli samo 0,5% ispitanika. Isti broj misli i potpuno suprotno, da pravosuđe znatno odmaže – 0,5%. Da umjereno pomaže misli i dalje jako malih 1,4% što čini ukupnu pozitivnu percepciju ispod 2%. Da pravosuđe ne pomaže poduzetnicima smatra 17,7%. A najveća kategorija od 80% daje odgovor – „Ma dajte molim vas…“ kojim sugerira da je stanje toliko loše da uopće nema smisla odgovarati na pitanje o bilo kakvom pozitivnom utjecaju. Ta razina rezignacije je prvi znak za podizanje uzbune.
Drugo pitanje je bilo o dužini parničnih postupaka, s obzirom na to da često o tome može ovisiti i održivost poslovanja i opstanak neke firme. Dobili smo ove odgovore o dužini parničnih postupaka koje su vodili ili vode naši članovi: samo 2,2% kaže da su trajali do 2 godine što smatramo da je razuman rok. Dodatnih 5,9 % navodi da su procesi trajali donekle prihvatljivih 2 do 5 godina. Najveći broj glasova – njih 47,8% je odabrao odgovor – više od 5 godina. Takav vremenski raspon nema mnogo smisla u poslovnom kontekstu. Ali čak 33% izjavljuje da su procesi trajali i više od 10 godina što je potpuno neprihvatljivo. I zadnji podatak je da gotovo 11% kaže kako su imali ili još uvijek imaju procese koji traju preko 20 godina! Ovaj posljednji dio ne znamo ni kako bismo komentirali.
Dio razloga velike razočaranosti u pravosudni sustav vjerojatno dolazi iz razlike između očekivanja i realnosti brzine i efikasnosti sustava. Zanimljivu sliku daju odgovori na pitanje – Koliko po vama sudski postupak može trajati? Za razumnu granicu – do 18 mjeseci daje glas oko 18% ispitanika, dok na više od 18 mjesecu pristaje samo oko 1% ispitanika. Preostalih oko 80% smatra da postupci moraju trajati manje od 18 mjeseci – od čega najveći broj mislim da trebaju biti do 6 mjeseci – njih 54%. Ostali predlažu čak i kraće rokove od 3 mjeseca ili samo mjesec dana. Iz ovih podataka vidimo da praktički ne postoji preklapanje između rokova koje poduzetnici smatraju nužnima, i onoga što se odvija u realnosti – samo 2,2% procesa koji traju manje od 2 godine.
Zbog čega su rezultati toliko loši, provjerili smo kroz pitanje – Što je najveći problem hrvatskog pravosuđa? Dobili smo ove odgovore: nešto manje od 11% smatra da je to pojedinačni element – korupcija. Oko 9% smatra da je to generalna neefikasnost, a iznad 3% da su politički pritisci razlog, kao i sporost koja je pogodovana zakonskim okvirima. Zanimljivo, manjak sredstava i neznanje kao odgovore ukupno navodi manje od 2% ispitanika. I na kraju nam ostaje odgovor s najvećim postotkom od preko 70% glasova koji kaže da je sve navedeno uzrok problema i da nema smisla izdvajati nešto pojedinačno. Sukladno prijašnjim rezultatima, zanemarivih 0,2% smatra kako problema nema.
Dodatne informacije o tome što je gorući problem i na što bi se prvo trebala obratiti pažnja u nekim reformama dobili smo kroz pitanje: Što se prvo mora riješiti u pravosuđu?
Skoro 61% ispitanika smatra da je to korupcija. Drugi odgovor po veličini je brzina, koju bira oko 16% ispitanika. Da se mora riješiti sve navedeno i još štošta misli oko 12% ispitanika.
I posljednji dio slike o hrvatskom pravosuđu je percepcija o tome događaju li se ikakve promjene. Pitali smo naše članove ima li razloga za nadu i pozitivnost s pitanjem: Kakvo je hrvatsko pravosuđe zadnjih godina?, nadajući se barem naznakama pozitivnog trenda. Ovo su dobiveni odgovori: najveći broj ispitanika – gotovo 58% smatra kako je stanje gotovo jednako loše i kako nema nikakvih promjena. Velik broj od 39,5% smatra kako čak ni ova vrlo loša situacija nije stabilna, nego da stvari postaju sve gore i nazaduju. Samo 1,3% smatra da napredujemo, ali ne dovoljno. A samo opet zanemarivih 0,2% smatra da je pravosuđe sve bolje i efikasnije.
Zaključak je da hrvatski poduzetnici, koji i ovako teško preživljavaju, nemaju gotovo nikakvo povjerenje da će im pravosudni sustav pomoći na stručan, objektivan i efikasan način. S obzirom na brzinu djelovanja u poslovnom svijetu, tromost pravosudnog sustava je pogubna i na njega sve manje ljudi računa. Glavni problem je korupcija, odnosno percepcija korumpiranosti pravosuđa, te beznađe zbog toga što se stvari ne popravljaju nego čak i nazaduju iz godine u godinu. Primjera koje smo dobili radeći ankete ima velik broj i mnogi zvuče nevjerojatno. Iz svih ovih razloga, jasno je kako će se udruga Glas poduzetnika zalagati za značajne reforme i promjene u radu pravosudnog sustava. Bez njega, kao integralnog dijela reformi koje zahtijevamo neće biti moguće osigurati prosperitet u državi. Zato što prije želimo vidjeti Hrvatsko 2.0!
“Da je pravosuđe rak rana hrvatskog društva postala je fraza koja je stalno korištena u javnom prostoru od osnutka samostalne Republike Hrvatske, i to toliko da je u međuvremenu izgubila na snazi, ali nažalost nikako u značenju i istinitosti. Po svemu što nam se godinama servira ispada da je reforma pravosuđa nemoguća misija, i cilj možda nije lako ostvariv, ali je dohvatljiv, i prije nas su ga ostvarile mnoge države u koje se nastojimo ugledati, ali bez jasnog plana, odluka i rokova za provedbu sasvim sigurno neće biti ostvaren, te ćemo na nekim budućim izborima opet otvarati iste teme. UGP će pomno pratiti rad političara i svojim javnim djelovanjem utjecati na to da se pravosuđe prestane spominjati u negativnom kontekstu.“ rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
