Unatoč ove odredbe veliki broj naših poslodavaca još uvijek isplaćuje plaću nakon isteka roka od 15 dana po završenom mjesecu a često i nakon isteka više od mjesec dana.
Nadalje još uvijek često egzistira praksa da su radnici prijavljeni na »minimalac« (najnižu osnovicu za izračun doprinosa: 2.298,00 kuna) od koje se odbijaju obračunati doprinosi i porezi, a dio plaće se isplaćuje »ispod stola « ili se kompenzira robom, a na žalost ima i primjera da radnici i ne dobiju plaću za izvršen rad.
Razlog različitih prosjeka isplaćenih mjesečnih plaća između Državnoga zavoda za statistiku i Financijske agencije je metodologija prikupljanja i obrade podataka.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama Republike Hrvatske u veljači 2007. godine iznosila je 4.649 kuna, što je u odnosu na isti mjesec 2006. godine nominalno više 5,6 posto, a realno 4,3 posto. U odnosu na siječanj 2007. godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća nominalno je snižena 1,9 posto, realno je niža 2,2 posto. Prosječna mjesečna bruto plaća u veljači 2007. g. iznosila je 6.739 kuna, što je u odnosu na veljaču 2006. godine nominalno viša 6,5 posto, dok je realno viša 5,3 posto. U odnosu na siječanj 2007. godine, prosječna mjesečna bruto plaća bilježi nominalni pad 1,6 posto i realni pad 1,9 posto.
U ožujku 2007. na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je prijavljeno 291.642 osobe te je stopa nezaposlenosti u tome mjesecu iznosila 16,6 posto. Na Hrvatskome zavodu za zapošljavanje u ožujku 2007. bilo je evidentirano 308 nezaposlenih osoba manje u odnosu na prethodni mjesec i 19.699 osoba manje nego u istome mjesecu prethodne godine. Nezaposlenost je u ožujku 2007. godine, u odnosu na veljaču 2007., smanjena 2,4 posto, a u odnosu na ožujak 2006. godine smanjena je 6,3 posto.
Kada pogledamo podatke o plaćama po županijama vidjet ćemo da je naša županija
po visini isplaćene neto plaće za veljaču 2007. g. na predzadnjem mjestu u Hrvatskoj
(iza nas je samo Međimurska županija sa prosječnom neto plaćom manjom za 89
kn) .
Ono što zabrinjava je činjenica da prosječna neto plaća u županiji zaostaje
prosjekom RH za punih 1045 kn !
Iako evidentirana nezaposlenost na području Virovitičko – podrav županije bilježi višemjesečnu tendenciju smanjenja, uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine na relativno visokoj razini od 5,6 posto, podatak od oko 9.700 nezaposlenih osoba na evidenciji istovremeno ukazuje na stopu nezaposlenosti od cca 28% , što u odnosu na stopu nezaposlenosti na državnoj razini od 16,6% predstavlja strahovito velik teret i problem.
Broj zaposlenih sa evidencije (u ožujku 434 osobe) nikako neće biti dovoljan za rješavanje problema nezaposlenosti koji je, istini za volju, trenutno najveći problem Virovitičko – podravske županije.
Lijepo je vidjeti intenzivne aktivnosti na uređenju gradskih sredina i lijepo je prošetati novo asfaltiranim i uređenim ulicama nogostupima, no zašto se istim intenzitetom ne javlja angažman na rješavanju ovih problema, bit će pitanje koje će građani sve češće upućivati aktualnim vlastima u općinama, gradovima i županiji.
Za ovaj prikaz korišteni su podaci koje za SSSH obrađuje kolega Domagoj Ferdebar.
Zdravko Čačinović,
SSSH Virovitičko-podravske županije