On je prethodna tri dana boravio u prvom posjetu Srbiji otkad je u listopadu imenovan izvjestiteljem EP-a, ali su izostali neki susreti - s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom u ostavci Milošem Vučevićem, te šefom diplomacije Markom Đurićem. "Razgovor im je bio ponuđen, ali oni to nisu prihvatili, no - ja sam razgovarao s predstavnicima i parlamentarne koalicije vladajućih stranaka, te s predsjednicom parlamenta, što mi je bilo dovoljno da kompletiram poziciju vlasti u Srbiji. To što neki nisu prihvatili, naprosto, nije na meni - ja sam čovjek dijaloga, oni su očito procijenili da ta vrsta komunikacije njima ne treba što je, mislim, propuštena prilika", ocijenio je Picula.

 Na upit da li se u Vučićevim ocjenama kako se "može žaliti Bruxellesu i upravi vodovoda" što ga nije primio na razgovor čita osobno stajalište njemu ili i kao poruku Europskoj uniji, Picula je rekao da je "arogancija uvijek oblik nesigurnosti". "Što je arogancija izraženija - to je onaj koji se njome služi nesigurniji. Srbijanski predsjednik ima mnogo razloga da se osjeća nesigurno - prema tome, ta me njegova ocjena ne čudi, s obzirom na stanje u zemlji, a Srbija je trenutno na žalost - to moram naglasiti - na žalost, visoko polarizirana zemlja i prolazi kroz ozbiljne političke krize", istaknuo je Picula.

 Dodao je da se pozicija EP-a zna i da je uvijek davao "podršku procesu proširenja". "Srbija je najveća i najutjecajnija zemlja na zapadnom Balkanu i EP pruža ruku, a hoće li ta ruka biti prihvaćena od visokih državnih dužnosnika Srbije - to, naprosto, više govori o njima", ocijenio je Picula.

 On je kao ključne probleme ponovno istaknuo vladavinu prava, podsjetivši da "taj problem svakako nije izmišljotina Tonina Picule i da se on nije pojavio iz ničega danom imenovanja za izvjestitelja EP-a" jer i svi raniji izvještaji o Srbiji njegovih prethodnika, "reflektirajući se na papire Europske komisije, govore o problemu vladavine prava".

 "To je jedna žalosna konstanta kada govorimo o ocjeni stanja u Srbiji", istaknuo je Picula dodajući i problem borbe protiv korupcije koji također "nije izmišljotina Tonina Picule kao hrvatskog zastupnika u EP-u" jer će to isto reći i ljudi koji na ulicama već mjesecima prosvjeduju "zato što korupcija nagriza samo tkivo zemlje".

 Podsjetio je da su i u ranijim dokumentima EU-a istaknuti problemi nedostatne borbe protiv organiziranog kriminala, zatim sloboda štampe - tiska i medija općenito. "Za razliku od mnogih država gdje tabloidi predstavljaju manje ozbiljno i zabavno štivo - oni u Srbiji predstavljaju sredstvo političkih obračuna i stvaraju ozbiljnu asimetriju u mogućnostima različitih slojeva društva i političkih opcija da imaju jednaka pristup informacijama koje su ljudima neophodne", navodi Picula.

T akvi mediji su, dodaje, vjerojatno jedan od razloga što je "politička svijest na toj razini da im je lako moguće prodati priču o velikom prijateljstvu s Rusijom koja je politički rival EU-a ili sa nekim drugim geopolitičkim rivalima poput Kine".

 "I tu se postavlja pitanje - da li Srbija doista ima europsku orijentaciju. Ja to pitanje postavljam jer ima dosta činjenica da EU ovdje ne uživa naročitu popularnost. Ali - da budem potpuno otvoren - to je jednako tako i pitanje za EU, premda je činjenica da se mnoge obrve dižu u europskim institucijama kad se očita ta bliskost Srbije s režimom Vladimira Putina uz prisutnost Kine kao jednog od geopolitičkih rivala EU-a", rekao je Picula.

 On je ukazao i na stagnaciju u normalizaciji odnosa s Prištinom, uz ocjenu da "tu obje strane kalkuliraju", ali da se to "mora popraviti" jer i Beograd i Priština izostankom dogovora sebi blokiraju europske integracije. "Sijaset je pitanja koja Srbija mora riješiti, a da li ima kapaciteta - u to ovog trenutka nisam siguran. Zadala je ozbiljan cilj potpunog usklađivanju s pravom i praksom EU-a do kraja 2026. godine, ali ako se nešto ne popravi - nisam siguran da će tu ambiciju biti moguće ispuniti", ocijenio je izvjestitelj EP-a.

 Picula je rekao kako se "mora istaknuti jer postoje i vidni dokazi, da je srpska ekonomija zdravija od srpske politike". Naveo je da Srbija "posljednjih godina doista bilježi i rast životnog standarda, BDP-a, puno se gradi".

 "U to nema nikakve sumnje. Ali, dugoročno bez političkih reformi svaki rast postaje upitan, ponajprije jer se mora stvoriti pravna sigurnost i pravnih osoba i građana, a borba protiv korupcije izvodi ljude na ulice i ozbiljan je problem. Hoće li se tu brzo moći napraviti pomaci - nisam siguran, ali mislim da su to prioriteti i to donosi benefite u odnosima s EU-om", poručio je Picula.

 Komentirajući primjedbu predsjednice parlamenta Ane Brnabić na Nacrt izvješča, uz ocjenu da mu "nedostaju činjenice", Picula kaže da se u razgovoru s Brnabić - "premda je bio dobar, dosta otvoren razgovor, na momente tvrd, ipak razvio dijalog, jer svađa ništa ne rješava". "Očekujem da ćemo tako razgovarati i ubuduće", rekao je Picula.

 Kaže da je ipak ostao "bez jasnog odgovora" kako se može staviti u istu rečenicu prijetnja zapada koji navodno organizira 'obojene revolucije' kad je "zapad i EU, a gotovo 2/3 gospodarske razmjene Srbije vezano je za zemlje EU".

 "Pa kakav interes ima EU zapad da ruši vlast u takvoj zemlji. Meni se čini da tu nema 'obojenih revolucija' već da ima farbanja javnosti", primijetio je Picula.

 Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto se iz Srbije tjeraju državljani EU-a, kao što je nedavno bio slučaj poslije seminara u Beogradu, kad su bez jasnog obrazloženog protjerani kao navodna prijetnja nacionalnoj sigurnosti.

 Picula je rekao da je u Novom Sadu posjetio centar "Opens" pokrenut sredstvima EU-a i od mladih ljudi čuo "puno dobrih i razumnih pitanja" i poruku da "žele vidjeti svoju zemlju u EU-u".

 Poslije posjeta Srbiji Picula je najavio da će prvi idući korak biti proces prikupljanje amandmana na Nacrt izvještaja, potom slijedi usuglašavanje i ponovno predstavljanje na vanjskopolitičkom odboru (AFET).

 Usvajanje izvješća očekuje se na plenarnoj sjednici EP-a u svibnju.