Dragutin Šantoši/Večernji list
22.04.2008.
SLATINA - Ne samo u velikim gradovima, već i u gradićima poput Slatine napadači su sve mlađi, a pokazuje se da žrtvama razbojstava postaju sve starije osobe.
Potvrđuje to i slučaj od prošlog petka, kada je zasad nepoznati dječak, vozeći se biciklom, oko 10 sati ispred zgrade Doma zdravlja u Slatini na drzak način opljačkao sedamdesetjednogodišnju Jelu Brezec iz sela Josipova.
- Bila sam kod zubara, pa sam krenula kupiti nekakvu zaštitu za biljke. Nisam napravila ni pet koraka na ulici od stepenica, kada se na mene velikom brzinom biciklom zaletio nekakav dječak. Nije zaustavio bicikl, već je samo pružio ruku i oteo mi torbicu.
Kako sam torbicu držala čvrsto, srušio me je na beton, pa sam ozlijedila glavu i ležala sva u krvi, a biciklist je pobjegao. Za čudo na ulici nije bilo nikoga. Koji trenutak poslije prišao mi je neki čovjek, koji je rekao kako je sreo dječaka na svijetloplavom biciklu i sa ženskom torbicom u ruci. Bila sam sva krvava po licu, pa me je policija odvela k liječniku da mi previje ozljede - ispričala nam je jučer krhka Jela Brezec, koja je u ovom drskom razbojstvu ostala bez torbice s 300 kuna i bez osobnih dokumenata.
Dan-dva kasnije kod tvrtke Mesoprerada u Slatini pronađena je njezina osobna iskaznica, ali ne i torbica i ostali dokumenti.
- Ja tom dječaku-razbojniku mater ne psujem, jer mu majka sigurno ne zna što radi.
Da me je tražio 10 kuna za kruh, drage volje bih mu dala, a ne ovako. Nisam ja bogataš. Ja sam sirotinja, pa nije uredu da se od mene krade i otima - kaže J. Brezec, koju smo jučer pronašli u njezinoj kućici u Josipovu.
Potvrđuje to i slučaj od prošlog petka, kada je zasad nepoznati dječak, vozeći se biciklom, oko 10 sati ispred zgrade Doma zdravlja u Slatini na drzak način opljačkao sedamdesetjednogodišnju Jelu Brezec iz sela Josipova.
- Bila sam kod zubara, pa sam krenula kupiti nekakvu zaštitu za biljke. Nisam napravila ni pet koraka na ulici od stepenica, kada se na mene velikom brzinom biciklom zaletio nekakav dječak. Nije zaustavio bicikl, već je samo pružio ruku i oteo mi torbicu.
Kako sam torbicu držala čvrsto, srušio me je na beton, pa sam ozlijedila glavu i ležala sva u krvi, a biciklist je pobjegao. Za čudo na ulici nije bilo nikoga. Koji trenutak poslije prišao mi je neki čovjek, koji je rekao kako je sreo dječaka na svijetloplavom biciklu i sa ženskom torbicom u ruci. Bila sam sva krvava po licu, pa me je policija odvela k liječniku da mi previje ozljede - ispričala nam je jučer krhka Jela Brezec, koja je u ovom drskom razbojstvu ostala bez torbice s 300 kuna i bez osobnih dokumenata.
Dan-dva kasnije kod tvrtke Mesoprerada u Slatini pronađena je njezina osobna iskaznica, ali ne i torbica i ostali dokumenti.
- Ja tom dječaku-razbojniku mater ne psujem, jer mu majka sigurno ne zna što radi.
Da me je tražio 10 kuna za kruh, drage volje bih mu dala, a ne ovako. Nisam ja bogataš. Ja sam sirotinja, pa nije uredu da se od mene krade i otima - kaže J. Brezec, koju smo jučer pronašli u njezinoj kućici u Josipovu.
