Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Intervju

Pecek: Nakon poduzeća i jadranaske obale u rukama stranaca završit će i poljoprivredno zemljište

  Goran Gazdek           25.04.2007.         2860 pogleda
Pecek: Nakon poduzeća i jadranaske obale u rukama stranaca završit će i poljoprivredno zemljište

Saborski zastupnik i predsjednik Kluba vijećnika HSS-a Željko Pecek oštro je proteklih dana u javnosti i na aktualnom satu Hrvatskog sabora kritizirao sustav poticaja u poljoprivredi te najavio kako će HSS predložiti izmjene Zakona o poticajima kojim bi se maksimalna svota potpore ograničila na pet milijuna kuna po korisniku.

Pitanje poticanja poljoprivredne proizvodnje aktualizirali ste još u rujnu prošle godine, a odgovor ste dobili tek nedavno. Zašto je birokraciji bilo potrebno pet mjeseci da vam dostavi odgovor?
- Pretpostavljao sam da se nešto čudno događa kod isplate poticaja unatrag dvije-tri godine i postavio vrlo jednostavno pitanje ministru Petru Čobankoviću: Kojih je sto najvećih korisnika poticaja u 2005. i 2006. godini i koliko im je isplaćeno novaca? Na žalost, odgovor sam čekao pet mjeseci, rekli su mi da nemaju sređene podatke. Možda me ne bi čudilo što nisu uspjeli ažurirati podatke za 2006. godinu, ali 2005. je prošla odavno. Nakon tog iskustva mogu reći kako moramo donijeti puno kvalitetniji Zakon o pristupu informacija koji bi građanima omogućio odgovore na pitanja koja ih zanimaju i koja su bitna za njihov život.

Što govore podaci koje ste dobili i zbog kojih ste najavili prijedlog izmjene zakona?
- Dobiveni podaci govore kako je financiranje orijentirano prema velikim proizvođačima. Sto najvećih korisnika poticaja dobiva četvrtinu ukupne svote koju država izdvaja za potpore što znači preko 420 milijuna kuna. Još je interesantniji podatak da svega 23 korisnika poticaja dobiva više od 5 milijuna.

Zašto smatrate da poticanje velikih poljoprivrednih proizvođača treba ograničiti?
- Zato da se ne bi pogodovalo velikima tvrtkama na račun malih obiteljskih gospodarstava koja na taj način nemaju velikih šansi za preživljavanje. Vjerujem da usporena prodaja, najam i koncesije obiteljskim gospodarstvenicima znači pogodovanje velikim. Umjesto da se bave poduzetništvom seljaci će morati raditi kod velikih kako bi preživjeli. Velikima ostaje zemljište, oni grade kapacitete u kojima će raditi ljudi iz okoline. Mislim da je u Hrvatskoj opet aktualna Tuđmanova teza o 200 bogatih obitelji.

Na koji način država pogoduje velikima?
- Veliki, naime, imaju položajnu rentu na državno zemljište koje im je netko ostavio na korištenje.
Dobar je primjer Poljoprivredno poduzeće Orahovica koja je u protekle dvije godine od države dobilo preko 30 milijuna kuna poticaja. To je firma kojoj su ostavljene tisuće hektara državnog zemljišta, a istovremeno i dalje stvara gubitke zbog čega lagano može doći u situacije da je preuzme inozemni vlasnik kojeg zapravo zanima zemljište Zbog prevelikog zaduženja PP Orahovica je već sada u vlasništvu banaka, a nekoliko puta tu ju tvrtku, zbog gubitaka, sanirala država. Ja do sada nikada nisam čuo da je saniran i jedan seljak.

Tvrdite da se u središtu reforme poticaja treba naći mali čovjek i da umjesto 7.000 velikih tvrtki Hrvatska treba imati 100.000 malih poljoprivrednika. No, kritičari vašeg prijedloga ističu da bi ta rascjepkanost pogodovala velikim stranim tvrtkama kojima bi «mali seljak» postao veliki i laki plijen.
- Upravo se događa obratno, baš velike tvrtke postaju lagani plijen. Ne radi se o malom seljaku radi se o 100.000 obiteljskih gospodarstva koje država treba osposobiti za tržište i pripremiti za ulazak u Europsku uniju. Ukoliko ne mogu dobiti državno zemljište u vlasništvo ili na korištenje i ukoliko su poticaji usmjereni prema velikim tvrtkama oni će potpuno nestati. Nakon privatizacije poduzeća i jadranske obale na red je došlo i poljoprivredno zemljište koje će također završiti u rikama stranaca. To je zemljište ostavljeno na korištenje velikim poduzećima i ono će biti lak plijen preuzimanja putem banaka zbog prevelikih zaduženja. Od 100.000 seljaka bilo bi nemoguće kupiti zemljište, ne samo zato što je to zahtjevan proces, već što oni ni pod koju cijenu to ne bih htjeli prodati

Nedavna prodaja «Dukata» digla je na noge gotovo cijelu Hrvatsku. Ispalo je na kraju «tresla se brda rodio se miš». Jeli to samo privremeno zatišje kako bi se smirilo stanje?
- Sve zavisi o planovima Lactalisa. Smatram da su oni kupili hrvatske kvote za proizvodnju mlijeka u Europsku uniju kao i tržište u Hrvatskoj . Koliko čujem promjene se već događaju u Sireli. Umjesto sireva u Bjelovaru se proizvodi mlijeko i jednostavniji mliječni proizvodi, bez namjere potrebnih ulaganja. U konačnici ćemo jesti skupe uvozne sireve i piti hrvatsko mlijeko bez «marke» jer će nestati će domaći brenovi koji su stvarni godinama.

Izgradili smo farme, povećali broj muznih krava i digli proizvodnju mlijeka preko naših potreba, ali paralelno s tim trebalo je brendirati proizvode.
- Ministarstvo poljoprivrede nema ni jedan projekt kojim bi stimulirali obiteljska domaćinstva da naprave finalni proizvod od mlijeka. U Francuskoj ima 400 malih tvornica sireva u kojima je od 5 do 20 zaposlenih, a u Hrvatskoj bi ih moglo biti pedesetak. Da bi to imali moramo osnovati klaster proizvođača, moramo im pomoći tehnološki, kod nabavke opreme i, konačno, tom proizvodu bi trebali dati hrvatski predznak, hrvatsku kvalitetu i što je najvažnije - plasirati ga putem turizma čime bi stvorili naviku kod gostiju koji dolaze k nama da takav proizvod potraže na policama dućana u zemljama iz kojih dolaze. To su napravili Grci, Španjolci, Portugalci …..
Mi nemamo niti jedan proizvod koji bi povezao, upotrijebit ću staru floskulu, zelenu i plavu njivu.
Mislim da se svake godine barem stotinjak milijuna kuna može uložiti u razvoj hrvatskih poljoprivrednih brendova.

Bili ste ministar obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Mnogi kažu – najuspješniji u Račanovoj Vladi. Nova je vlast ukinula ministarstvo i gotovo sve vaše projekte pa čak i one koji su se pokazali odličnim.
- To je samo dokaz da ova vlast provodi sustavnu politiku bogaćenja jakih i moćnih. Ukinuli su kredite za male poduzetnike što je za mene veliko iznenađenje jer je to zaista bio jedan od boljih projekata u posljednjih pet-šest godina. Ministarstvo gospodarstva je ukinulo kreditne linije Poduzetnik koje su bile orijentirane prema obrtnicima i malim poduzetnicama. Događa se prevelika globalizacija, liberalna ekonomija koja nije primjerena našem društvu i koja zapravo promovira divlji kapitalizam. Malo poduzetništvo će u 2007. godini od države dobiti svega 120 milijuna kuna poticaja, a to je vrijednost 4 kilometara ceste u zadarskom zaleđu. I tu država izdvaja samo velike. No, začuđuje pasivno promatranje zbivanja Hrvatske obrtničke komore zbog čega razmišljam o prijedlogu da se ukine obvezno plaćanje doprinosa komori.

Ne činili vam se da po tom obrascu djeluje cijeli sustavu kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini?
- Da, jednako se događa i na nižim razinama. U županijama i većim gradovima formira se pet-šest većih poduzetnika koji, koristeći političke veze, utjecaje i mogućnosti Zakona o javnoj nabavi, postaju šerifi u svojim područjima. Na nama političarima je da ukazujemo na te pojave, ali osim toga trebamo rješavati i zakonsko okruženje. Na žalost u Saboru se takve inicijative događaju rijetko. Vladajući ih ne predlažu, a kada ih predlaže oporba uglavnom se ignoriraju Ne prežive ni prvo čitanje, a kamo li da dođu kao konačni prijedlog.

 

(Glas Slavonije, Magazin, 21. travnja 2007.

 


Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

8.5.2007. 5:56
Tuzno


Još iz kategorije Intervju