Stoljećima je u prirodi ljudskog društva postojala razvijena ekološka svijest, sve dok čovjek nije postao toliko obrazovan da je zaključio kako mu se to ne isplati. Tada je napravio plan državne makroekonomije i počeo kopati; najprije u potrazi za zlatom, a onda kasnije i naftom. Cijena takve pameti odvela je cijelo čovječanstvo u golo ropstvo koje se danas iskazuje stopom BiDiPija po stanovniku, što u svakom normalnom čovjeku budi želju da se isključi iz tog civilizacijskog poretka i vrati Majci prirodi.
Neki su to već učinili i umjesto aktivnog života, prožetog vječitom borbom za golu egzistenciju, odlučili su živjeti malo "pasivnije". Za početak, izgradiše sebi pasivnu kuću.
Što je pasivna kuća? U jednoj ekološki osviještenoj državi to je ponajprije kuća sa najvećim poreznim olakšicama i nizom državnih poticaja. U Hrvatskoj, sasvim suprotno; i bez neke velike nade da bi ova vrsta stambene gradnje postala dio jedne sustavne eko-energetske državne politike (nadamo se da će aktualna vlast popraviti ovu sliku).
Ako bi željeli u nekoliko riječi opisati najveću razliku između klasične i pasivne kuće onda je to svakako ta da je pasivna kuća u potpunosti izdvojena iz energetskog državnog sustava i sve svoje energetske potrebe zadovoljava iz obnovljivih izvora. Vlasnicima takvih kuća u pravilu se živo fućka hoće li cijena energenata ići dolje ili gore, budući da su njihovi strujovodi, klimavodi i vrelovodi izvan domašaja državnih inkasatora. Sunce, Zemlja i Vjetar jedini su partneri sa kojima sklapaju vlastite energetske aranžmane, a oni im za uzvrat nikada ne ispostavljaju račun.
Eko-skeptici na to će reći: "Da, sve je to divno i krasno, samo, koliko to sve košta? Gradnja pasivne kuće sigurno nije besplatna."
Tu dilemu riješiti ćemo odmah. Prema svim pokazateljima pasivna kuća skuplja je od klasične za oko 15 do 20 posto, a troškovi grijanja i hlađenja manji za čitavih 100 posto. U tom omjeru treba tražiti računicu isplativosti. Više o načinu i principima ove vrste gradnje možete pogledati OVDJE.
Ako ste i poslije svih kalkulacija zaključili da vam se gradnja pasivne kuće još uvijek ne isplati, ne treba biti previše zabrinut. Rješenje broj dva za sve potencijalne investitore je u niskoenergetskoj kući (u hrvatskoj energetskoj strategiji također poprilično zapostavljen pojam) koja za grijanje prostora troši do 40 kWh/m2. U tom slučaju najisplativija solucija su montažne kuće od drvenih panela, koje će tu vrijednost spustiti i puno niže. Ovisno o debljini vanjskih zidova, prosječna cijena takve kuće na hrvatskom tržištu kreće se u razmaku od 550 do 700 eura po m2 (za sistem ključ u ruke), a isti ponuđači nude i opciju pasivne izvedbe.
Prateći već nekoliko godina razvoj niskoenergetske gradnje u zemlji, ne mogu se oteti uvjerenju da na tom polju vlada jedna velika politička bezidejnost, poglavito u inicijativi poticanja ovakvih projekata. Za to je veoma teško naći neko opravdanje, obzirom da se u hrvatskoj gotovo 50 posto električne energije troši u domaćinstvima, od čega ¾ odlazi na grijanje. Dakle, resursi uštede u tom sektoru su golemi. Unatoč tome, ostaje dojam da je svaka ideja vođena u tom pravcu više usmjerena na zadovoljavanje forme nego na realizaciju konkretnog sadržaja.
Nikako, recimo, ne mogu razumjeti zašto se prilikom izdavanje građevinske dozvole za privatne kuće, svakom investitoru ne ponude i optimalna rješenja za uštedom energije. Većina ljudi ipak nije dovoljno upoznata sa raznim mogućnostima koje im prilikom gradnje stoje na raspolaganju, što u konačnici dovodi do nepotrebnog opterećenja energetskog sustava te, napose, velikog rasipanja energije i novca.
No ipak, bili bi nepošteni kada bi rekli da se na tom polju ne radi ništa. Ali mnogi postojeći programi - naročito oni edukacijski - ostaju poprilično negdje u sjeni i ne dopiru do javnosti koja bi sa njima trebala biti upoznata. Jedan od takvih je svakako i Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj. U prilog toj inicijativi upućujemo čitatelje ove kolumne da svakako posjete EE kutak službene web stranice, koju se ovom prilikom ne libimo pohvaliti. Mnogima će se, vjerujem, isplatiti.