Počinje prikupljanje potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad
DHMZ: Djelomice sunčano uz porast naoblake
HAK: Na mostovima i nadvožnjacima moguća poledica
Ribić: Ne očekujem da će Vlada posegnuti za zabranom štrajka
Peović: Hrvatskoj su potrebne korjenite promjene
Sladoljev (Most): Zakon o navijačima je licemjeran i kontradiktoran
Ministarstvo pravosuđa kreće s energetskom obnovom zgrade Općinskog suda u Virovitici

  Grad

Papuk - otok Panonskog mora

        26.09.2006.         1931 pogleda
Papuk - otok Panonskog mora

Dan planina, 27.rujna, treba potaknuti ljude na sudjelovanje u očuvanju brdsko-planinskog ekosustava, kao najvrijednijeg dijela našeg prirodnog okruženja, jer se brigom i zaštitom gorja i planina održava prirodna ravnoteža, toliko potrebna našoj planeti Zemlji. U slavonskim brdima Papuk, Krndija, Psunj i Dilj, između Save i Drave, smještene su 3 županije: Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska, u kojoj na 9.000 kvadratnih kilometara živi oko 515.000 ljudi, neravnomjerno raspoređenih u 736 naselja, što gradova, što sela. Četvrta, Brodsko-Posavska dodiruje to područje svojim istočnim dijelom. Uz nezaobilaznu ravnicu prema sjeveru, odnosno rijeci Dravi, veliki dio ovih županija smješten je u šumsko-brdskom prostoru. Slijedom vlastite mašte može se reći da slavonska brda nekadašnje otočje Panonskog mora, te kad je voda sasvim nestala s površine, razvila se bujna vegetacija i omogućila nastanjivanje ovog prostora.

Po povijesnim dokumentima i na nedovoljno istraženim arheološkim nalazištima očito je da su prirodne osobine i geostrateški položaj između nizina Drave i Save, određivale demografska, gospodarska ali i politička zbivanja na ovom području. Lokacije najstarijih arheoloških otkrića nalaze se na Papuku, te na prijelazima s Papuka na Krndiju. To su na primjer, arheološki ostaci predmeta iz doba ratničkih plemena poput Kelta, a od prirodnih ostataka zanimljivi su fosilni otisci prapuževa ili sličnih živih bića, u kamenju na samom vrhu Papuka. Mnogo kasnije, u 16.stoljeću pa na ovamo, već postoje pisani materijali o migracijama plemena, naroda, stanovništvu, životu, radu i običajima, prirodnim bogatstvima i postepenom razvoju brdskog i podbrdskog dijela Slavonije. O tome govori knjiga koju je publicirao Povijesni arhiv u Osijeku, a nastala je 1782, kao svojevrstan putopisno-istraživački rad Pillera i Mitterpachera, dvaju profesora sa Kraljevskog sveučilišta u Budimu.

Više na Alertu

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Grad



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.