Plastika ima vrlo loš imidž, a često je glavni krivac za ukupni otpad. Premda u njemu sudjeluje s puno manjim udjelom, nego što se to u javnosti misli. To može zahvaliti onečišćenju okoliša jednokratnim plastičnim proizvodima i ambalažom, što je posljedica nepravilnog postupanja tim proizvodima i neadekvatnih sustava gospodarenja otpadom. Posebno su ozloglašene plastične vrećice, simboli potrošačkog, "rasipničkog" društva koje ne mari za okoliš, kupuje neizmjerne količine jednokratnih proizvoda i šteti okolišu. No kako se čini, medicinski otpad nastao tijekom pandemije, koji se većinom sastoji od dijelova osnovne zaštitne opreme, mogao bi predstavljati puno veći problem od plastičnih vrećica, ambalaže ili slamki.
Izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pod nazivom „Globalna analiza zdravstvenog otpada u kontekstu COVID-19“ [1] iz 2022., pokazalo je da je između ožujka 2020. i studenoga 2021. godine naručeno oko 87 000 tona osobne zaštitne opreme, koja je završila kao otpad. Radi se o milijardi i pol jedinica neophodne osobne zaštitne opreme, koja uključuje maske, rukavice, štitnike za lice i pregače, kao i proizvode kao što su navlake za kosu i cipele, kombinezoni, kirurške kape i drugo. Osim toga, u svijet je otpremljeno više od 140 milijuna kompleta za testiranje COVID-19, s potencijalom stvaranja 2600 tona općeg otpada (uglavnom plastičnog) i 731 000 litara kemijskog otpada. Ne treba zaboraviti ni na cjepiva, kojih je do prosinca 2021. u svijetu primijenjeno gotovo 8 milijardi. Cjepiva uključuju šprice i igle i moraju se odložiti u sigurnosne kutije – njih gotovo 79 milijuna. Ove aktivnosti cijepljenja će generirati više od 144 000 tona dodatnog otpada, uključujući 88 000 tona staklenih bočica, 48 000 tona šprica i igala i 8 000 tona sigurnosnih kutija. A taj otpad i dalje raste. Prema [2], do 15. veljače 2024. je broj primijenjenih cjepiva narastao na 13,57 milijardi. Treba naglasiti da su plastične šprice uvedene kao zamjena za one od i metala. Koje se moralo sterilizirati pri povišenim temperaturama.
Skupina za zaštitu okoliša OceansAsia [3] je u svom izvješću „Maske na plaži: Utjecaj COVID-19 na onečišćenje mora plastikom“ procijenila da je tijekom 2020. 1,56 milijardi maski završilo u oceanima. Prema Massachusetts Institute of Technology, pandemija je stvarala do 7200 tona medicinskog otpada svakodnevno, a većina od toga su jednokratne maske za lice [4]. Studija sa Sveučilišta u Portsmouthu [5] otkrila je povećanje smeća od maski za devet tisuća posto u prvih sedam mjeseci pandemije. Otpadu od osobne zaštitne opreme treba pridodati i milijarde iskorištenih šprica i igala. Medicinski otpad ugrožava javnu sigurnost i okoliš, pa je ključno poboljšanje sustava gospodarenja medicinskim otpadom. To uključuje i smanjenje količine nepotrebne osobne zaštitne opreme sigurnom i racionalnom uporabom, kao i razvoj i korištenje sigurne višekratne osobne zaštitne opreme koja se lako dezinficira. Ne treba posebno napominjati da će i takva oprema, koja nije jednokratna, već višekratna, biti načinjena od, mnogima tako mrske, ali i neophodne, plastike. Treba navesti prilog smanjenju uporabe plastičnih rukavica. Ustanovljeno je da pri cijepljenju one nisu potrebne, što je Svjetska zdravstvena organizacija prihvatila u novijim preporukama.
Reference:
Andreja Barišin, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Maja Rujnić Havstad, Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje