ORAHOVICA - Sakupljači starina oduvijek su zanimljivi, no priča o Orahovčaninu Dinku Stipeševiću uistinu je pravi ''bestseller''. Dinka, po njegovim pronalascima, znaju u cijeloj Hrvatskoj. Taj je 69-godišnji Orahovčanin pravi amaterski arheolog. Godinama je skupljao starine i krenuo u istraživanje. Posljednjih godina poslao je jedan fosil u Našice profesoru arheologije i povjesničaru Branku Krančevu koji je potvrdio vrijednost Dinkovog pronalaska, a povtrda i dokaz stigli su i od stručnjaka iz Zagreba.
Riječ je o fosilu amonita starom, prema procjeni, od 213 do 248 milijuna godina, postojao je još u trijasu i juri.
- To je bilo dakle prije i za vrijeme dinosaura, a prema nalazima ''živio'' je u pramoru. To je školjkaš iz paratethys mora, a njegova vrsta je macrohlamys (nodipoten) latissimuss (brocci). Danas ovaj fosil ima svoju inačicu, zove se nautilus ili indijska lađica - pojašnjava Stipešević i dodaje da je ovaj fosil izgledao kao lignja ili hobotnica, a zanimljivo je kako je pronađen i što se sve s njim događalo.
Djeca nisu znala što je to pa su s njim tucala orahe. Kada je stigao u moje ruke vidio sam da je to nešto uistinu vrijedno pa sam se dao u potragu. Nakon analize dao sam ga i za zbirku fosila u Našicama i nakon mnogih proučavanja siguran sam da je ovo jedan od najstarijih fosila ovoga tipa u Hrvatskoj - smatra Dinko.
Već 50-ak godina skuplja razne starine pa je zbirku popunio starim novcem poput kamenih srebrnjaka iz doba stare Grčke ili carski rimski novac iz 1. - 5. stoljeća nove ere, zatim stare alatke, sjekirice iz vremena neolita i eneolita, a pokazao nam je i još poneke vrijedne eksponate. Kljove, odnosno zube i kosti, najvjerojatnije špiljskog medvjeda ili špiljskog lava, starog 30-40 tisuća godina kojeg je Dinko sam pronašao između Orahovice i izletišta Jankovac.
Stipešević kaže kako je kost vjerojatno jedna od kosti lubanje, a više će znati nakon što iste pošalje na daljnje istraživanje. Dinko se danas oporavlja od moždanog udara i nije u mogućnosti sam na teren u daljnje pronalaske, no svi oni koji ga znaju, sve što nađu, donesu i Dinko krene u istraživanje kroz niz knjiga i studija koji su uvijek ispred njega.
Neumorni istraživač, kako nam je rekao, još mora prekopati sve pronalaske koje ima u svojoj šupi i garaži, (nekoliko vreća starih eksponata) koje je godinama sakupljao i arhivirao, jer se možda među njima krije još poneka kulturno-znanstvena vrednota.