Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Priroda društva

Odakle višak u državnoj blagajni?

  Davor Suhan/Moja Rijeka           16.08.2013.         2184 pogleda
Odakle višak u državnoj blagajni?

Ovoga tjedna nećemo o politici. Iza nas je Velika Gospa i red je posvetiti nekoliko redaka nekim "božjim čudima". Uz to, vrijeme je i pripreme za popravne ispite u jesenjem roku pa i tome treba posvetiti malo pažnje. Krenimo zato upravo iz školskih klupa.

Popravni ispiti su velika noćna mora svakog primjernog popravkaša, ali i prilika da se ispravi stečeno neznanje, kako bi danas-sutra mogli raditi posao bez imalo straha da će svojim profesionalnim zanimanjem nekome nanijeti štetu. Stoga i metodika ispitne strategije u ovom popravnom dijelu školske godine mora biti puno suptilnija. Zadaci su jednostavniji, ali pitanja su daleko ozbiljnija - jer tko sad ne shvati, poslije više i neće.

Mogli bismo izabrati bilo koju vrstu škole, ali sukladno ozbiljnosti vremena u kojem živimo, kao i ogromnom utjecaju primarnog odgojno-obrazovnog područja iz kojega proizlaze naše moderne gospodarske tekovine (vitalne za život), izabrali smo srednju ekonomsku - i postavili primjer jednog poučnog zadatka iz RAČUNOVODSTVA, na temu FISKALIZACIJE.

Vjerujem da nismo pogriješili, jer interes za ovu vrstu teme stalno je prisutan, što pokazuju i žive forumske rasprave na Internetu. Postavljaju se pitanja, traže se odgovori, dijele se savjeti:

-  Samostalni sam obrtnik i u obrtu radim samo ja, pošto je obrt u financijskoj krizi zanima me što se događa ako se ne uplate mjesečne obveze MIO, HZZO itd., mogu li mi zatvoriti obrt? - pita neki građanin kojemu su nadležne institucije već sigurno poslale odgovor, ali ga sada želi dodatno provjeriti.  

- Događa se pripisivanje kamate na neplaćene javne prihode koje vam obračunava porezna uprava i koje nemilosrdno rastu. Porezna vam neće zatvoriti obrt ali će računati kamate. Ili servisirajte svoje obveze ili zatvorite obrt da ne gomilate dugove - savjetuje ekonomski stručnjak, školovan da govori istinu i samo istinu.

Tako je bilo do 01. siječnja 2013. Od tada zakonski propisi su evoluirali sukladno novim znanstvenim spoznajama pa je fiskalna politika dobila i novu uzbudljivu dimenziju, koja diže napetost svakog dokumentarnog filma u kojoj glavnu ulogu igraju obrtnici i porezni inspektori.

Ekonomija je, kažu, racionalna znanost...ali problem je u tome što nije fundamentalna, nego primijenjena, pa se na njoj mogu primijeniti razni zakoni koji nemaju veze sa zdravim razumom. Zato učenicima treba postaviti lagane matematičke zadatke i razraditi metodička pitanja koja ih po principu logičke mentalne diskriminacije navode da sami shvate da je osnova zdrave ekonomije matematika, a ne religija (gdje samo Isus može nekome dati više nego što ima).  

Primjer takvog poučnog zadatka izgledao bi ovako:

Metodički uvod

Nakon slamanja socijalističke revolucije, Mirko i Slavko - nazovimo ih tako - ostali su bez posla. Mirku je netko, u jednoj uličnoj gužvi, stao na žulj pa je uspio dobiti vojnu invalidsku, ali Slavko se nije uspio snaći, njemu je preostalo jedino zaraditi penziju u nemilosrdnoj tržišnoj konkurenciji.

Potpuno nespreman za takve izvanredne situacije izvan planske ekonomije, onako socijalistički usmjeren, ostao je izgubljen... ili, kako se to kaže u kapitalizmu - totalno NEKONKURENTAN. Unatoč svom raspoloživom znanju koje je stekao kroz mnoge ratne i mirnodopske škole, kao i velikim radnim naporima, njegova mjesečna bruto zarada iznosila je mizernih 1500 kuna (slovima: tisuću petsto)*.

*(Ne pitajte kako i zašto tako malo, jer ne rješavamo zadatak iz gospodarskog menadžmenta; nalazimo se na POPRAVNOM ispitu iz računovodstva gdje pravo pitanje tek slijedi.)  

Dakle, u takvom teškom gospodarskom stanju (struju i vodu već su mu davno isključili) dočekuje i ispraća porezne inspektore, koji, uvidom u stanje računa, utvrđuju da u fiskalnoj blagajni nikada nije bilo viška novca. Time zaključuju da je poslovanje bilo uredno.

U tim i takvim uvjetima, slijedom Zakona o doprinosima, kojim se tereti poslovanje obrtnika, državni proračun RH na konto Slavkovog rada ubire godišnji prihod od 21.366,72 kn, što je za 3.366,72 kn VIŠE od njegove ukupne bruto godišnje zarade.

Ovo je, dakle, metodička osnova školskog zadatka, iz čega izvodimo poučno metodičko pitanje:

- Odakle ovaj VIŠAK u državnoj blagajni?...Može li se Ministarstvo financija zaključati na određeno vrijeme dok se ova očita fiskalna nepravilnost potpuno ne ispravi?

Kolumna Priroda društva Davora Suhana, portal Moja Rijeka

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

kišni
20.8.2013. 16:34
šteta, kada se pojavio Dragutin Lesar mislio sam da će napokon zasjati zvijezda poštenja i nove nade za napaćeni i pokraden i hrvatski narod ali nažalost izgleda da je dobro uhljebio sebe, svoje i svoju kamarilu.
fitilj
18.8.2013. 16:45
@Davore Maras je politički debil koji je kao i većina političara karijeru izgradio na šupkanju Zoranu Milanoviću kojem bi da nije takav trebao postaviti isto pitanje koje je postavio Jadranki Kosor www.youtube.com/watch?v=HVVoIpbbfww

O tome tko je i što je Dragutinu Lesaru je suvišno raspravljati jer ta popilistička hrpetina jada i uobraženstva sluša samo glas iz na p telefonske slušalice koja mu na pitanje tko je najpametniji na svijetu odgovara: Ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, ti, .............
Davor
18.8.2013. 15:39
@atma, slažem se.
©siniša, pisao sam ja i njemu i Marasu, upravo o tome, ali nikada nisam dobio odgovor. Poslao sam svojevremeno i jedan e-mail Lesaru, u namjeri da oni to pitanje potaknu iz saborskih klupa, ali nisam primijetio da se netko tog pitanja uhvatio ozbiljno. Svi sagledavaju problem životnog standarda na razini makroekonomije, a čovjek treba jesti danas…i nema vremena čekat rast gospodarstva za godinu ili dvije. Zato, ako je netko za jedan dan života pošteno zaradio svojih 100 kn, onda je red da mu od toga barem nešto ostane i za ručak.
siniša prpić
18.8.2013. 14:31
Eto nam i teme za Miranda M.. Valja to do njegovih ušiju, naravno s prijedlogom.
Radni naslov : Nazovi M. radi posla....
atma
18.8.2013. 12:38
@Davore, vrlo zanimljivo pitanje, ali problem je i u tome što naš obrazovni sustav obrazuje "pse" koji nakon završetka školovanja traže "gospodara". Država bi morala poticati, a ne gušiti poduzetništvo.
Davor
18.8.2013. 12:15
Lako za firmu, Siniša...stvar je u tome da dosta velik broj od ovih tristo(i kusur)tisuća nezaposlenih (koji su mahom na grbači roditelja ili žive od place jednog supružnika) mjesečno, kroz neki posao, poprave svoj kućni budžet za 1500 do 2000 kn, ali nemaju mogućnost taj posao legalizirat jer im država sve odnese i baca ih u minus pa su prisiljeni tu zaradu održavat na crno. To nije neki veliki novac, ali danas nitko i ne počinje sa većim iznosima ako kreće od nule, što znači da na taj način ljudi i ne mogu razvit posao u mjeri da dostignu neku pristojnu mjesečnu zaradu koja je barem na razini sadašnje osnovice za doprinos. Još veći problem imaju obrtnici koji uzdržavaju obitelj. U vrijeme dok im prihodi miruju, država i dalje uzima. Pa gdje to ima…Valjda najprije netko treba izračunat koliko čovjeku treba za goli život, a tek onda mu počni odbijat za državu kasu. Ovo je čisti reket, i samo stvara strah od (poštenog)RADA….onda je normalno da ljudi čekaju da im netko ponudi posao jer se boje krenuti sami.
siniša prpić
18.8.2013. 9:12
I sad ti otvori još jednu firmu.....


Još iz kategorije Priroda društva