Novootvorena galerija Cukrarna u Ljubljani pobudila je pažnju na europskoj i svjetskoj umjetničkoj, arhitektonskoj i galerijskoj sceni kao izvanredan primjer revitalizacije industrijske kulturne baštine. Cukrarna je bivša tvornica šećera, izgrađena 1828. godine u Ljubljani. Kroz dvjestogodišnju povijest bila je tvornica šećera, duhana i tekstila, a zatim vojarna, skladište te sklonište za beskućnike. Bila je privremeni dom mnogim pjesnicima i ostalim umjetnicima modernog razdoblja. Zbog svog značaja kao industrijska baština u 19. stoljeću uvrštena je kao nacionalni spomenik kulture Slovenije. Na natječaju za obnovu Cukrarne pobijedio je poznati slovenski biro Scapelab. U izgradnju je uloženo 22 milijuna eura, a od toga je 13 milijuna eura iz EU fondova. Projekt je u cijelosti realiziran u 12 godina, a sama izgradnja trajala je tri godine.
Specifičnost i inovativnost projekta Cukrarna leži u tome što su arhitekti u potpunosti „očistili“, tj. porušili čitavu unutrašnjost i ostavili samo ovojnicu. „Da bismo spasili Cukrarnu, prvo smo je morali uništiti. Rušeći staro, stvorili smo novo. Stvaranjem novog, sačuvali smo staro. To je bila ideja praznine“, izjavili su arhitekti Scapelaba. Praznina nije ostala ispražnjena, stvoreni su veliki izložbeni prostori pogodni za volumenom velike, prostrane izložbe te prezentacije za 500 posjetitelja po prostoru. Zidana ovojnica Cukrarne sa svojih 366 prozora ispunjena je novim elementima. Naime, izložbeni prostori ovješeni su sa stropa - krovne konstrukcije, izvedeni kao veliki kubusi od točkastih perforiranih aluminijskih panela. Točkasta opna izložbenih visećih prostora ima funkciju akustičnih apsorbera, a omogućuje projekciju svjetla i dotok svježeg zraka. Cukrarna je izuzetno posjećena zbog svojih velikih izložbi, a zbog izvanredne realizacije atrakcija je i mnogobrojnim arhitektima iz cijelog svijeta.
U slovenskoj arhitekturi posljednjih deset godina događaju se izvanredne realizacije, a Ljubljana postaje europski grad u kojem se uređuju i proširuju javni prostori prema mjerilu čovjeka. Zagrepčani bi se morali ugledati na susjede; sličan projekt Paromlin u centru grada traje više od 20 godina i ništa se ne događa.
Sponzor serijala o dizajnu je ie-centar.
Krunoslav Kovač rođen je u Virovitici. Od 1974. do 1988. bio je zaposlen u VTC projektu kao odgovorni projektant te je u tom periodu bio autor više javnih i privatnih građevina. Od 1989. do 2007. radi kao dizajner i rukovoditelj Razvoja novih proizvoda u vodećoj hrvatskoj tvrtci za proizvodnju namještaja Tvin. 2007. godine osniva Ured ovlaštenog arhitekta. Više puta izlaže na poznatim sajmovima IMM i Orgatec u Kölnu te na sajmovima u Birminghamu, Stockholmu, Milanu, Beogradu i Ljubljani, na izložbama Centra za dizajn HGK-a, na Zagreb Design Weeku i Ambienti u Zagrebu. Član je više strukovnih udruženja te dobitnik brojnih nagrada i priznanja.
