Popis onih koji su javno podržali Hod za Liku i veliki zagrebački prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ posljednjih se dana ubrzano širi. Prema posljednjem javno objavljenom podatku, potporu je dalo više od 300 organizacija, građanskih inicijativa i pojedinaca iz svijeta kulture, znanosti, sporta, medija, sindikata, politike i civilnog društva.
Prosvjed se održava u subotu, 5. rujna. Okupljanje počinje u 11 sati na Trgu kralja Tomislava, kod zagrebačkog Glavnog kolodvora, nakon čega povorka kreće prema Trgu bana Josipa Jelačića, gdje je u podne predviđen središnji program.
Organizator je građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, koja prosvjedom traži hitnu i potpunu sanaciju ilegalno odloženog otpada, objavu svih analiza tla, vode i otpada te utvrđivanje odgovornosti osoba i institucija koje su omogućile uvoz i odlaganje desetaka tisuća tona potencijalno opasnog materijala.
Organizatori pritom naglašavaju da osobe i udruge koje su podržale prosvjed nisu njegovi organizatori. Političari mogu doći kao građani, ali za njih nisu predviđeni govori ni mjesto na pozornici. Faktograf je također upozorio da se potpisnike podrške u dijelu javnosti netočno predstavljalo kao organizatore skupa.
OD PRVOG HODA U GOSPIĆU DO ZAGREBA
Potpora pokretu počela je rasti još prije prvog velikog Hoda za Liku, održanog 27. lipnja u Gospiću. Tada su javne videoporuke poslali Severina Vučković, Rade Šerbedžija, Goran Navojec, Stipe Božić, Baby Lasagna, Mile Kekin, Vedran Mlikota i Goran Bogdan.
Inicijativu su podržali i svjetski prvak u obaranju ruke Rino Mašić, poduzetnica Nikolina Perša, pjevač grupe Vatra Ivan Dečak te nogometaši Hrvoje i Ivan Smolčić. Župa Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću pozvala je vjernike i građane da se pridruže mirnom hodu, ističući da su zaštita vode, tla i zdravlja pitanja koja se tiču svih stanovnika Like.
Na gospićkom prosvjedu bili su i predstavnici Zelene akcije, inicijativa „Siščani ne žele biti smetliščani“, „Ljubav za Ričinu“ i „Maksimir za Zagreb“, udruge Una-Srb te zavičajnih klubova Ličana iz drugih dijelova Hrvatske. Hodu su se pridružili tadašnji ličko-senjski župan Ernest Petry, njegova zamjenica Jasna Orešković Brkljačić i gospićki gradonačelnik Darko Milinović.
VIŠE OD 300 IMENA I ORGANIZACIJA
Krajem kolovoza najprije je objavljena zajednička potpora 142 javne osobe i 67 organizacija, a popis je potom dodatno proširen. Prema posljednjem presjeku objavljenom 3. rujna, broj podupiratelja premašio je 300.
Među potpisnicima iz kulturnog i javnog života nalaze se Rade Šerbedžija, Goran Bogdan, Goran Navojec, Alma Prica, Bojana Gregorić Vejzović, Ecija Ojdanić, Tihana Lazović Trifunović, Marija Škaričić, Dado Ćosić, Sreten Mokrović i Adrian Pezdirc.
Potporu su dali i glazbenici Severina Vučković, Darko Rundek, Damir Urban, Mirela Priselac Remi, Sara Renar, Ida Prester, Ivanka Mazurkijević, Luka Tralić Shot, Kornel Šeper, Nenad Kovačić i Mak Murtić.
Na popisu su redatelji Rajko Grlić, Hrvoje Hribar, Igor Bezinović, Nebojša Slijepčević, Dana Budisavljević, Predrag Ličina, Danilo Šerbedžija, Branko Schmidt, Bruno Anković, Andrej Korovljev i Anica Tomić.
Podršku su potpisali i književnici, novinari i javni intelektualci Ivana Bodrožić, Ante Tomić, Boris Dežulović, Ivica Đikić, Ivica Prtenjača, Marina Vujčić, Monika Herceg, Đurđica Čilić, Maja Sever, Danka Derifaj, Ivana Dragičević, Branimir Pofuk, Barbara Matejčić, Nataša Škaričić i Denis Mahmutović.
Među akademskim i stručnim imenima nalaze se akademik Vlatko Silobrčić, Vesna Pusić, Dražen Lalić, Dario Čepo, Nebojša Blanuša, Antonija Petričušić, Marko Vučetić, Berto Šalaj, Zoran Grozdanov, Senada Šelo Šabić i Snježana Banović.
Naknadno se javnom videoporukom uključio i glumac Goran Višnjić, koji je ocijenio da je prosvjed „suludo“ nazivati antihrvatskim te pozvao građane da se pridruže skupu.
CIVILNO DRUŠTVO I EKOLOŠKE INICIJATIVE
Među desecima organizacija koje su potpisale potporu nalaze se Zelena akcija, Greenpeace Hrvatska, Udruga Biom, Zelena Istra, Zeleni Osijek, Ekološka udruga Krka Knin, Terra Hub, ODRAZ, Permakultura Dalmacija, GONG, Centar za mirovne studije, Documenta, Kuća ljudskih prava Zagreb, CROSOL, Mreža mladih Hrvatske, SOLIDARNA, Roda, CESI i Savez udruga Klubtura.
Potporu su izrazile i inicijative iz sredina suočenih sa sličnim ekološkim problemima: „Siščani ne žele biti smetliščani“, „Za zeleni Pampas“, Građanska inicijativa Kantrida, „Rijeka za ljude“ te pulska Građanska inicijativa „Protiv sječe“.
Građanska inicijativa „Stop megafarmama i klaonicama u Hrvatskoj“, koja okuplja Prijatelje životinja, Zelenu akciju i 12 lokalnih inicijativa, također je pozvala građane na prosvjed. Poručili su da slučajevi ilegalnog otpada i planova za gradnju megafarmi pokazuju isti obrazac ignoriranja lokalnog stanovništva. HRT je njihovu potporu prenio zajedno s prvim popisom više od 200 potpisnika.
SINDIKATI POZVALI ČLANSTVO
Posebno široka potpora stigla je iz sindikalnog pokreta. Prosvjed su zajedno podržali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata. Pozvali su članove i sindikalne povjerenike da dođu u Zagreb te od Vlade zatražili hitno uklanjanje rizika, utvrđivanje odgovornosti za propuste i sustav koji će spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva. Njihovo zajedničko priopćenje objavio je SSSH.
Podršku su zasebno objavili Sindikat novinara Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Školski sindikat Preporod, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikat policijskih službenika te Udruga radničkih sindikata Hrvatske.
Sindikat policijskih službenika pozvao je policajce koji 5. rujna nisu na dužnosti da se prosvjedu pridruže kao građani, a nastavnički sindikati poručili su da su zdravlje, siguran okoliš i odgovornost institucija iste vrijednosti kojima podučavaju učenike.
BRANITELJI, UMIROVLJENICI I PODUZETNICI
Dolazak su najavili i gospićki branitelji. U videoporuci snimljenoj na mjestu obrane grada podsjetili su da su Gospić i Hrvatsku branili prije 35 godina te poručili da su spremni ponovno stati u obranu svoga grada.
Blok umirovljenici zajedno pozvao je umirovljenike i njihove obitelji na prosvjed, upozoravajući da ono što se danas događa u Gospiću sutra može pogoditi bilo koji hrvatski grad. Potporu je dala i Udruga Glas poduzetnika, koja je zagrebačke ugostitelje pozvala da sudionicima prosvjeda ponude popust na hranu i piće.
Na prosvjed je pozvala čak i katolička pro-life stranica „Pravo na život“. Iako se ideološki ogradila od dijela drugih podupiratelja, poručila je da se građani trebaju okupiti radi prava na zdrav život, čistu vodu i budućnost djece.
POLITIČARI OD LIJEVOG DO DESNOG SPEKTRA
Potporu prosvjedu 3. rujna dao je i predsjednik Republike Zoran Milanović. Poručio je da Gospićani i Ličani imaju pravo dobiti odgovore te da treba utvrditi odgovornost svih koji su omogućili uvoz i nezakonito odlaganje opasnog otpada. Prosvjed, prema Milanovićevim riječima, traži zaštitu prirode, zdravlja ljudi i vrednota hrvatskog ustavnog poretka. Predsjednikovu izjavu prenio je HRT.
Dolazak su najavili Sandra Benčić i Ivana Kekin iz Možemo!, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić, SDP-ova Ivana Marković, predsjednik Mosta Nikola Grmoja, Miro Bulj, Marija Selak Raspudić iz stranke Drito, Marijana Puljak iz Centra te Dalija Orešković iz DOSIP-a. Bulj je najavio da će financirati autobus za građane koji žele doći u Zagreb, dok su organizirani prijevozi najavljeni i iz Splita, Rijeke, Istre i drugih dijelova zemlje.
Podršku su izrazili i gradonačelnik Otočca Goran Bukovac, ivanečki gradonačelnik Milorad Batinić i njegov zamjenik Marko Friščić. Vodstvo Ivanca povezalo je lički slučaj s lokalnom borbom protiv otvaranja kamenoloma na Ivančici i gliništa u Lukavcu.
Organizatori, međutim, ostaju pri poruci da široka politička potpora ne mijenja građanski karakter prosvjeda. Ne žele stranačke zastave, govore političara ni preuzimanje pozornice.
ZAJEDNIČKI NAZIVNIK: VODA, TLO I ODGOVORNOST
Na popisu podupiratelja nalaze se ljudi i organizacije čiji su politički i svjetonazorski stavovi često potpuno suprotstavljeni. Od zelenih i ljudskopravaških udruga, preko sindikata i umjetnika, do branitelja, konzervativaca i pro-life aktivista, zajednički nazivnik ostaje zahtjev da se zaštita vode, tla i zdravlja ljudi ne pretvara u još jedan ideološki sukob.
„Opasni otpad ne pita nikoga za stranačku knjižicu, svjetonazor ni izbornu jedinicu“, poručili su iz Inicijative Za Hrvatsku slobode.
Upravo će broj građana koji 5. rujna dođu na zagrebačke ulice pokazati je li se lokalna borba Gospićana doista pretvorila u nacionalni prosvjed protiv institucionalnog nečinjenja i ugrožavanja okoliša.
Popis podrške još nije zaključen. No već sada je jasno da je Hod za Liku okupio jednu od ideološki najraznovrsnijih skupina podupiratelja nekog građanskog prosvjeda posljednjih godina.
