Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Poljoprivreda

Obitelj Stanković poznati su i uspješni poljoprivrednici, evo i zašto

  Goran Gazdek/Agroklub           31.08.2023.         2219 pogleda
Obitelj Stanković poznati su i uspješni poljoprivrednici, evo i zašto

Da složna braća kuću grade dokazuje i inspirativna priča iz Paušinaca, sela u općini Čačinci u Virovitičko-podravskoj županiji. Tamo, kroz tri poljoprivredna gospodarstva obitelj Stanković, otac Ivan, sinovi Nikica i Mario, obrađuju 280 do 300 hektara zemljišta, uzgajaju 40 muznih krava, bave se uzgojem junadi i teladi i pružaju usluge poljoprivredi. Nikica i Mario, svaki u svome OPG-u rade od 2009. godine, otac Ivan od 2001., ali se poljoprivredom bavi od sedamdesetih godina prošlog stoljeća - piše portal Argoklub.

Pedeset godina tradicije, uzorna organizacija posla i poljoprivreda kao poziv i životni stil daju rezultate - Stankovići su jedni od najuspješnijih poljoprivrednika Virovitičko-podravske županije.  "Sva tri OPG-a bave istom djelatnošću, većinom radimo skupa. Tako je lakše, bolje i efikasnije", objašnjava Nikica, neslužbeni obiteljski glasnogovornik, čiji je OPG najuspješniji i broji troje zaposlenih.

Godišnje proizvedu i do 200 tisuća litara mlijeka

Na njivama su pšenica, kukuruz, ječam soja, raž i djetelinsko travne smjese za stoku. Osim za vlastite potrebe rade s tvrtkama Agronom, PP Orahovica i za bioplinsko postrojenje u obližnjem Crncu. Više od polovice površina koje obrađuju (150 ha) vlastito je zemljište, 110 hektara je iz državnog zakupa, a dvadesetak iz privatnog. "Većini površina ističe višegodišnji zakupa. Čekamo raspasivanje natječaja, nadamo se da ćemo ga dobiti kao dosadašnji zakupci koji uredno plaćaju sve obaveze. Zemlja je na susjednoj općini, ali nam je nadohvat ruke, kilometar od farme", kaže Nikica.

Godišnje proizvedu 150 do 200 tisuća litara mlijeka i plasiraju ga Dukatu, a junad prodaju svima tko je želi kupiti. Posjeduju kompletnu mehanizaciju, sve što je potrebno za stočarstvo i ratarstvo - plugove, podrivače, sijačice, razne modele traktora i kombajna i drugu opremu kojom podmiruju svoje potrebe i pružaju uslugu drugima. Udio od pružanja usluga u ukupnom prihodu je 20 do 30 posto. Posla u ovom segmentu poslovanja je toliko da ga moraju i odbijati. "Trebaš imati kvalitetu i biti od riječi. Moraš doći u terminu kad si obećao, jedino te može spriječiti eventualno neki veći kvar na mehanizaciji. Ako to poštuješ u buduće ti se meće dogoditi da te netko neće zvati", govori naš sugovornik.

Neprestano ulažu u mehanizaciju

Da bi usluga u svakom trenutku bila kvalitetna mehanizaciju često moraju obnavljati. Ovisno o prihodima, svake sezone kupe nešto novo, a svake dvije do tri godine po jedno je veće ulaganje, barem jedan traktor. Široki spektar poljoprivredne proizvodnje i pružanja usluga donosi stabilnost za sva tri gospodarstva pa nije teško preživjeti tržišne potrese. "Kad se tako posložite manje su mogućnosti da će bilo kakva nestabilnost uzdrmati temelje vašeg posla. Ako je jedna grana loša, druge dvije su možda bolje. Kad imaš dodatnu disperziju možeš se zaštititi", objašnjava Stanković.

Dodaje kako svaštarenje zna biti jako stresno jer se poslovi ponekad preklapaju i zato uvijek na sve moraju biti spremni. "Ove godine išli smo iz sjetve u žetvu. Dečki su radili žetvu po danu, a po noći išli u pripremu da bi sutradan sijali, pa onda opet u žetvu. Malo se spavalo, radilo po 20 sati dnevno. Od travnja do sada nismo imali odmora", ističe Nikica.

Tri generacije obitelji Stanković

Uz to, od 15. svibnja do sredine lipnja u dva tri-navrata palo je 50 do 60 litara kiše u jednom danu tako da su kukuruz, koji je malo kasnije sijan i tih dana bio u nicanju, morali presijavati. Na nekim mjestima bilo je i tri presijavanja. Urod pšenice bio je lošiji nego inače, ulazni troškovi i cijena na tržištu u nerazmjeru su, ali je minus pokrila dobra cijena silaže dogovorena još lani.

Da bi održali proizvodnju i opstali na tržištu neophodna su stalna ulaganja. Iduće bi godine na pokusnom polju probali uzgojiti kukuruz i soju navodnjavanjem kap na kap iz vlastitih bunara. "Ima više posla i nešto je skuplje, ali je efikasnije od tifona i kišnih krila jer nema toliko gubitaka", smatra Stanković.

U kreditiranju im pomaže Slatinska banka

Sva ta ulaganja možda ne bi bila moguća da nema fondova Europske unije, županijskih poticaja i povoljnih agrarnih kreditnih linija Slatinske banke s kojom neprekidno surađuju već 14 godina. Do sada su prošli na četiri EU natječaja za sva tri sektora kojima se bave i time obnovili farmu, kupili cisterne, traktor, silokomabjan... "Imamo agenciju koja nam pomaže pisati projekte, i jako samo zadovoljni. Javljamo se samo na natječaje gdje smo sto posto sigurni da ćemo proći što se pokazalo izuzetno dobrim", kaže Nikica.  

U okviru agrokreditiranja navedena banka nudi kredite za sjetvu, obrtna sredstva i dugoročne investicijske kredite za kupnju strojeva, mehanizacije i EU projekte te kreditne linije za obrtna sredstva nevezana za investicije. "Do proljeća smo imali liniju kojom je poljoprivrednik praktično dobio kredit bez kamate. Pokrivala ju je Virovitičko-podravska županija. To je potrošeno, ali su očekivanja da ćemo je na jesen obnoviti", kaže Juraj Nerovčić iz Slatinske banke. 

Nikica Stanković i Juraj Nerovčić

Poljoprivreda bankarstvu nije osobito zanimljiva djelatnost, smatra se neatraktivnom i visokorizičnom djelatnošću gdje se, osim kreditnog prihoda, ne mogu zaraditi dodatne naknade, ali ova je banka agrar prepoznala kao glavnu djelatnost i granu na kojoj se žele pozicionirati.

"Imamo takav raspored poslovnica u Slavoniji da smo našim klijentima na usluzi praktično pred kućnim pragom što znači da nema potrebe putovati u neko udaljeno mjesto. Imamo i vrlo kvalitetne službenike sa širokim spektrom znanja o poljoprivredi koji na terenu s poljoprivrednicima mogu razgovarati na svim razinama što je bolje nego da to netko vodi iz Zagreba", naglašava direktor sektora gospodarstva Davor Šimundža.    

Banka je s poljoprivrednim programom prisutna na području od Koprivnice do Osijeka, najviše u Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji te u dijelu Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije.   

Naši sugovornici navode kako poljoprivreda ima dosta urednu naplatu kredita. Ukoliko se i dogodi neki problem, dogovori se reprogram ili poček. "To je prednost male banke. Ne ukalupljujemo poljoprivrednika u naše programe nego obrnuto, prilagođavamo kreditnu liniju potrebama. To su poček i duži rokovi korištenja, prilagodimo se njegovim prihodima. Tu je bitan ljudski kontakt, pričamo s klijentom i gledamo što je njemu jednostavnije za otplatu. To je praktično ručni rad koji ni jedan sustav ne može zamijeniti", zaključuju Nerovčić i Šimundža.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda