Banner
Državni inspektorat opozvao Barebells pločicu - soft protein bar Coco Choco
Sabor u srijedu o SLAPP tužbama
Benčić: Rekla sam stoko i odnosilo se na HDZ
Izmjene Zakona o visokom obrazovanju, profesori rade do 67. godine
Sindikati traže zaštitu plaća od inflacije, Ćorić pregovore najavio za jesen
Državni tajnik Rukavina: Hrvatska ima 3,6 milijuna birača
HŽ Infrastruktura: Nesreće na željezničkim prijelazima prepolovljene

  Slatina

Obilježeno 95 godina od posvećenja crkve svetog Josipa

  Petar Žarković/Glas slavonije           07.07.2008.
Obilježeno 95 godina od posvećenja crkve svetog Josipa

SLATINA - Župna crkva sv. Josipa u Slatini jučer je, 6. srpnja, obilježila 95 godina posvećenja. Slatinski župnik i dekan Vladimir Škrinjarić kaže da crkva kao zgrada u svakom gradu i svakom mjestu podsjeća na živuću Crkvu, po kojoj se ta zgrada i zove. Ona vjernika kao simbol podsjeća na njegovu vjeru, a u njoj se drži pohranjeno Presveto, sakrament euharistije uvijek prisutan na svetoj misi. Tako je crkva dom Božji, u kojoj je On znakovito prisutan. Zato je za vjernike crkva sveto mjesto, gdje se uvijek mogu pokloniti živom Bogu.  

Odbor za gradnju župne crkve u Slatini osnovan je 22. srpnja 1880. godine i njegov sastav u nadolazećim godinama se mijenjao, ali se sve više osjeća potreba za gradnjom crkve, jer su brojčano manje zajednice kao sljednici vjere grkoistočne, protestantske, izraelitične` već imale svoje crkve. Na Uskrs 1901. godine odbor traži dopuštenje za skupljanje novca, ali konkretnu akciju gradnje crkve pokrenuo je nadšumar Rudolf Kolibaš 1908. godine. On je obnovio crkveni odbor i nastavio prikupljanje priloga, da bi 15. listopada 1911. godine kanonik i zagrebački sveučilišni profesor Rudolf Vimer posvetio kamen temeljac za izgradnju župne crkve u Slatini. Gradnja crkve trajala je više godina, a posvetio ju je 6. lipnja 1913. godine zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer. Zbog zasluga za izgradnju crkve Rudolf Kolibaš odlikovan je sljedeće godine papinskim redom Pro ecclesia et Pontifice. Nakon osnivanja župe 1919. godine, prvi župnik bio je Stjepan Lesny.

Pojašnjavajući značenje Crkve kao institucije i crkve kao zgrade, župnik Škrinjarić tumači ljubav prema Bogu kao ljubav prema čovjeku. Zato veličinu pape Ivana Pavla II. ili Majke Tereze objašnjava pretakanjem vjere u Boga u praksu, u čovjekoljublje. - Ako nestane vjere, nestat će i vjernika, a ako nestane vjernika, mi ćemo našu crkvu prodati kao što to čine u Francuskoj ili Njemačkoj. Vjernici su se udaljili od Boga i nešto drugo postaje važnije od čovjeka. Zato smo ugroženi svi, jer sve nam je važnije nego mi jedni drugima.

Govoreći o ulozi Crkve u društvu, slatinski župnik je ustvrdio da društvo Crkvu ne shvaća, jer ona ne može mijenjati nauku Božju. - Mi moramo uvijek biti savjest, a savjest čovjeku govori što je dobro, a što je zlo, bez obzira sluša li je ili ne. Tako i Crkva mora biti savjest u društvu. Ona se ne petlja u politiku, osim onda kad se politički ljudi, osobito vjernici, vladaju nemoralno. Politika je prljava ako je čovjek na prljav način vodi, a ona treba urediti društvo na opće dobro. Zato kad se političari nemoralno, neetično vladaju, onda Crkva ne može šutjeti. Ne smijemo tražiti alibi u slabostima vjernika, makar to bili i svećenici, da smijemo činiti zlo. Crkva uvijek ostaje uz dobro i to su nepromjenjive dogme. A ono što je istina, Crkva ne može mijenjati. U tom smislu Crkvu treba shvatiti i u politici, poručuje slatinski župnik.

 Vladimir Škrinjarić: Vjernici su ljudi koji se popravljaju

 - Nismo mi vjernici bolji od drugog svijeta, to ljudi krivo shvaćaju, i oni koji idu u crkvu i oni koji ne idu. Vjernik je samo onaj koji se trudi da nikad ne bude uz zlo, pa ni onda kada ga čini, i uvijek je spreman ispraviti svoje ponašanje. 

 




Još iz kategorije Slatina