Banner
U Hrvatskoj 10 slučajeva majmunskih boginja, očekuje se dolazak cjepiva
Hrvatska po stanovniku godišnje baca oko 71 kilogram hrane
Djeci iz Ukrajine darovani bicikli, romobili, role i oprema
Na Makarskom primorju više od 55.000 gostiju
U Međimurju otvoren vidikovac na Mađerkinom bregu s pogledom na četiri države
Njemački predsjednik: Putin vodi rat protiv europskog jedinstva
Neslužbeno: gorivo će pojeftiniti

  Poljoprivreda

Novi rat za zemlju seljacima nameću općine i Ministarstvo poljoprivrede

  Zdenka Rupčić/Glas Slavonije           11.10.2010.         1369 pogleda
Novi rat za zemlju seljacima nameću općine i Ministarstvo poljoprivrede

Prema novom zakonu o državnim poljoprivrednim potporama od 1. siječnja 2011. godine poljoprivrednici koji obrađuju državno poljoprivredno zemljište na osnovi jednogodišnjih potvrda više neće moći obrađivati zemlju na taj način i na nju ostvariti pravo na poticaje. Potvrdio nam je to Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, dodavši da će se time stat i na kraj nezakonitostima, jer se smatra da je u tom dijelu bila jedna od većih rizičnih koruptivnih točaka u Republici Hrvatskoj.
- Često se državno poljoprivredno zemljište na potvrde (a ne preko natječaja) dijelilo šakom i kapom, po rođačkim linijama, bez ikakvih kriterija. Toga više neće biti, što znači da ako netko nastavi sijati na zemljištu za koje neće imati ugovor o višegodišnjem zakupu, neće dobiti poticaje. To je stav i Državnog odvjetništva - kaže Pavić te dodaje da će općine napokon morati početi raspisivati natječaje za zemljište.

Ispaštat će poljoprivrednici
U Hrvatskoj, naime, prema nekim procjenama na potvrde se obrađuje oko 100.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega je 30.000 ha na području Osječko-baranjske županije. Riječ je o državnom poljoprivrednom zemljištu za koje općine iz različitih razloga nisu raspisale natječaje za prodaju ili zakup, nego su zemlju, kako ne bi ostala neobrađena, davale na jednogodišnje korištenje uz potvrde, koje su poljoprivrednicima ujedno služile i za dobivanje poticaja.
Međutim, tu seljaci vide problem jer ako se natječaji teorijski i u rekordnom roku i provedu, to ne znači da će oni koji su sada u posjedu imati i pravo prvenstva, a što je ovih dana razljutilo mnoge seljake.
Neki od njih na potvrde obrađuju državno poljoprivredno zemljište i plaćaju zakup više od deset godina i tvrde da za to nisu krivi te ne vide razlog da zbog nečijeg nerada sada ispaštaju. Naime, seljaci tvrde da su do sada općine nerado davale ugovore (koji inače obvezuju i jednu i drugu stranu) za takvo zemljište, odnosno jednostavnije im je bilo dati zemlju na jednogodišnje korištenje na temelju potvrda, kako ne bi ostala neobrađena, te da ne bi snosili sankcije ako se netko sjeti primijeniti zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2009., koji je precizirao i kazne za neobrađeno zemljište.
Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, kaže da seljaci unatoč svemu planiraju sjetvu, a neki su već i krenuli u nju, i na zemlji na koju od Nove godine neće imati pravo korištenja te da ima informacije kako DORH već navodno prijeti i tužbama.
- Seljaci idu na rizik i siju, a da pritom ne znaju tko će nagodinu dobiti njihove površine i na njih poticaje. Apsurdno je da su sada neki seljaci u raskoraku između dvaju zakona. Jedan, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, obvezuje na obradu zemlje jer u suprotnom slijede novčane kazne, a drugi, Zakon o poljoprivrednim potporama, da zemlju ne smiju obrađivati oni koji nemaju ugovor o kupnji ili zakupu. Osim toga apsurdno je i da su u ARKOD, što je i jedan od uvjeta za dobivanje poticaja, seljaci upisivali i zemlju koju koriste na osnovi potvrde - kaže Brlošić. On upozorava kako bi, ako se hitno oko toga pitanja nešto ne riješi, nagodinu moglo doći i do sukoba u slučaju da onaj koji, primjerice, sada zasije pšenicu, a na natječaju, ako on bude proveden na vrijeme, ne dobije te površine i poticaje, nego ih dobije netko tko nije radio niti ulagao.

Traži se prijelazno razdoblje
Brlošić drži da je najveća odgovornost na nesposobnim općinarima jer nisu raspisivali natječaje.
- Dio krivice snosi i resorno ministarstvo jer odugovlači s davanjem suglasnosti na raspisivanje natječaja. Zanimljivo je da još nikome ne pada na pamet kažnjavati načelnike općina, zbog političkih interesa državi se najlakše iskaliti na seljacima - kaže Brlošić, koji je izrazio i sumnju da će općine krenuti u žurno raspisivanje natječaja, jer ako u osam godina nije riješen taj problem, ne vjeruje da će se riješiti u sljedeća dva mjeseca.
A da ni jedinicima lokalne samouprave nije lako, kaže u ime Općine Čepin Tuna Blažević.
- Cjelokupan proces od raspisivanja natječaja traje najmanje šest mjeseci. Pitanje je sada što će biti sa zemljom koja ostane eventualno neobrađena ili u procijepu od jedne do čak dvije ili tri godine. Naime, smatramo da nitko neće htjeti obrađivati poljoprivredno zemljište ako za njega neće dobiti poticaje - kaže Blažević te napominje kako se očekuje da ministar poljoprivrede ipak donese neku odluku o prijelaznom razdoblju.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

SELJAK SVIH SEL
15.10.2010. 21:58
Da je zakomentare samo nemoj ti komentirat a što se tiče Mladena Pavića nemože izjavljivat da se zemlja djeli po babi i po stričevima sve mi se više čini da se tako djele poticaji iz državne blagajne neka gospodin Pavić predloži ministru Čobankoviću da se poticaji djele po kilogramu poljoprivrednog proizvoda a ne po hektaru kao dosad jer za stotine tisuće hekta se daje poticaj a niko te hektare ni ne posije a kad bi se davalo po kilogramu ministarstvo poljoprivrede bi uštedjelo cirka petsto miliona kuna i Hrvatcka bi proizvela dovoljno za svoje potrebe i za izvoz jer mi smo zemlja bogom dana za poljoprivredu samo još uvjek mi nije jasno zašto ne uvedemo takve poticajne mjere
SELJAK SVIH SEL
15.10.2010. 21:55
Da je zakomentare samo nemoj ti komentirat a što se tiče Mladena Pavića nemože izjavljivat da se zemlja djeli po babi i po stričevima sve mi se više čini da se tako djele poticaji iz državne blagajne neka gospodin Pavić predloži ministru Čobankoviću da se poticaji djele po kilogramu poljoprivrednog proizvoda a ne po hektaru kao dosad jer za stotine tisuće hekta se daje poticaj a niko te hektare ni ne posije a kad bi se davalo po kilogramu ministarstvo poljoprivrede bi uštedjelo cirka petsto miliona kuna i H
2010
13.10.2010. 21:59
Ovo je za komentare.


Još iz kategorije Poljoprivreda