Prvo ovogodišnje izdanje RBAnaliza bavi se mogućnostima financiranja iz fondova EU kao središnjom temom. Pored toga, Raiffeisen analitičari pripremili su redovite preglede odabranih makroekonomskih pokazatelja te aktualnosti vezane uzBDP i inflaciju, tržište rada, tečaj, državni proračun, financijski sustav, svjetske trendove te pregled događanja na tržištu dionica i obveznica.
Dana 9. prosinca 2011. godine potpisan je Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Na referendumu, koji će se održati 22. siječnja 2012. godine, očekujemo da će većina građana iskazati potporu integraciji. U razdoblju do 1. srpnja 2013. godine sve članice EU ratificirat će ugovor, a nakon toga Hrvatska će konačno postati članica. U razdoblju od završetka pregovora o pridruživanju (30. lipnja 2011. godine) do učlanjenja, Hrvatska nastavlja usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Istodobno u EU se odvija proces ubrzane integracije, koji je nužan za očuvanje monetarne unije. Dogovara se zajednička fiskalna politika, a preko uravnoteženog proračuna postavljaju se temelji za održiv rast i očuvanje stabilnosti financijskog sustava. To je imperativ za održanje i razvoj EU, a za buduću članicu dodatna obveza uz već prihvaćena pravila iz Ugovora o pristupanju.
U Hrvatskoj je nakon pobjede na parlamentarnim izborima 4. prosinca lijeva koalicija formirala Vladu nakon osam godina provedenih u oporbi. Pred novom Vladom težak je zadatak pokretanja gospodarskog oporavka u uvjetima nepovoljnih kretanja na vanjskim tržištima. Eurozona se kreće prema drugom valu recesije s dvostrukim dnom. Ujedno se zaoštravaju uvjeti poslovanja europskih financijskih institucija s posljedičnim smanjenjem ponude kapitala za tržišta višeg rizika. Mogućnost pada kreditnog rejtinga Hrvatske u razred ispod investicijskog (junk) odražava se na manju dostupnost kapitala i povećanje cijene zaduživanja. Proračun za 2012. godinu usvojit će se najranije u veljači. Tek tad mogu započeti pripreme za izdavanje državnih obveznica. Dotad se i dospjeli dugovi i tekući deficit središnje države mogu financirati samo kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu. Time se pojačava potražnja države od domaćih banaka, što u uvjetima smanjene ponude kapitala iz inozemstva i ograničenih domaćih izvora financiranja povećava cijenu zaduživanja. Vraćanje ravnoteže na lokalno financijsko tržište očekujemo u drugom tromjesečju uz uvjet da ne padne kreditni rejting države. Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti Vlada ključni su za očuvanje rejtinga i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi. U protivnom, uravnoteženje javnih financija tražit će se u monetarnom popuštanju s izvjesnim smanjenjem financijske stabilnosti. Ukoliko se očuva rejting, sljedeći Vladin izazov je priprema poduzetnika i institucija za učinkovito korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Uz napeta financijska tržišta kapital iz tih fondova mogao bi imati ključan doprinos za oživljavanje investicijske aktivnosti.
Publikaciju RBAnalize možete pročitati na web stranicama:
http://www.rba.hr/my/research/publications.jsp?year=2012&archieve=kvartalne_rba_analize
i
http://www.limun.hr/UserDocsImages/RBAnalize%20br.%2044.pdf
