Hrvatska obrtnička komora kao stručno-poslovna organizacija koja zastupa interese 85.000 obrtnika u Republici Hrvatskoj uključila se u javnu raspravu o izradi Nacrta prijedloga Zakona o obrtu, koju je otvorilo Ministarstvo poduzetništva i obrta. S obzirom na to da je riječ o donošenju ključnog propisa za poslovanje hrvatskih obrtnika, vodstvo Hrvatske obrtničke komore odlučilo je upoznati javnost s glavnim stajalištima Komore.
-Zadovoljni smo što je Ministarstvo poduzetništva i obrta prepoznalo ulogu Hrvatske obrtničke komore u strukovnom obrazovanju i poduprlo nas u zahtjevima za jačanjem javnih ovlasti na tom području. Jedina smo gospodarska asocijacija koja ima javne ovlasti u strukovnom obrazovanju i brine o 30 tisuća naučničkih mjesta. Ulažemo u promociju obrtničkih zanimanja i stipendiranje učenika za deficitarna obrtnička zanimanja, te brinemo o tome da Hrvatska ne ostane bez konkurentnih kvalificiranih radnika - izjavio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore na današnjoj konferenciji za novinare.
Uvažen je zahtjev Komore da obrtnik za vrijeme života obrt može prenijeti na bračnog druga i druge srodnike, što dosad nije bio slučaj. Također, zahvaljujući suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava i vlasnici obrta uskoro će moći ostvariti pravo na novčanu naknadu u slučaju prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno odjave obrta.
- Međutim, od novog Zakona o obrtu očekujemo izjednačen položaj obrtnika u odnosu na druge gospodarske subjekte, naročito u pogledu odgovornosti, što je i bio naš osnovni zahtjev Ministarstvu poduzetništva i obrta i razlog za pokretanje postupka izmjene Zakona. Međutim, Nacrt prijedloga Zakona o obrtu, koji je 20. veljače objavljen i pušten u javnu raspravu nudi samo djelomično rješenje ključnog obrtničkog pitanja - jamstvo svom svojom imovinom - dodao je Ranogajec.
Uz polovično rješenje pitanja odgovornosti obrtnika, najveća primjedba na Nacrt prijedloga Zakona o obrtu MINPO odnosi se na odredbe vezane uz obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja. Ovakvim rješenjem građanima se omogućava obavljanje obrtničkih djelatnosti bez stručne osposobljenosti, što je izravan udar na legalne obrte i trgovačka društva. To će izazvati još veću pojavu rada na crno i sive ekonomije, jer takav će rad Državni inspektorat i Ministarstvo financija teško staviti pod nadzor - istaknuo je Ranogajec.
- Nadalje, odredbe koje omogućuju obavljanje obrta od strane pravnih osoba ponovno dovode obrtnike u neravnopravan položaj u odnosu na trgovačka društva. Na žalost, u Nacrtu predloženo je rješenje da pravna osoba ne mora imati zaposlenu stručnu osobu, čime se degradira struka i ugrožava rad obrtničkih škola, a upitna je i zaštita potrošača. Trgovačkim društvima pripisuje se zapošljavanje stručne osobe u slučaju primanja naučnika. Na taj način diskriminiraju se upravo oni koji žele prenijeti svoje znanje na budućnost hrvatskog gospodarstva, odnosno konkurentnu radnu snagu - rekao je predsjednik HOK-a.
Vezano za reformu Hrvatske obrtničke komore, naglašeno je da je Hrvatska obrtnička komora i sama započela reformu i dalje je provodi. Novi Zakon o obrtu trebao bi zadržati dosadašnja dobra rješenja i poštivati tradicionalne vrijednosti obrtništva, a kvalitetno zakonsko rješenje može se napraviti samo kroz dijalog svih zainteresiranih strana. Zbog toga će u otvorenu javnu raspravu uključiti cjelokupni komorski sustav i što širi krug članova, najavljeno je na konferenciji za novinare.
