Nova pruga ili predizborna patka

Nekoliko dana prije prvog kruga lokalnih izbora radnici HŽ infrastruktura počeli su radove na revitalizaciji pruge Daruvar-Virovitica na kojoj je promet, zbog lošeg stanja i nedostatka novaca za kapitalnu obnovu, obustavljen 17. svibnja 2010. godine. Kraj pruge u središtu grada, čijim tračnicama vlak nije prošao točno tri godine, okupili su se  nasmijani i vedri predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Darko Perićić, član Uprave Nikola Ljuban, saborski zastupnik i tada još kandidat za župana Bjelovarsko-bilogorske županije Vedran Babić, aktualni gradonačelnik i kandidat za novi mandata Dalibor Rohlik, načelnik Općine Đulovac Drago Hodak i nekolicina novinara. Svatko od njih imao ja zadatak kazati nešto optimistično: „Strateško opredjeljenje države je da ulažemo u željeznicu, to je naša obaveza", rekao je direktor. „Ovo smo uspjeli upornom komunikacijom s upravom, ali i promjena klime u HŽ u posljednje  vrijeme. Imali smo potporu građana koji su prugu tražili peticijom i lokalne uprave uz cijelu dionicu od Banove Jaruge do Virovitice. Očito na lokalnoj razini treba biti dovoljno uporan da bi se nešto promijenilo na državnoj razini.", dodao je gradonačelnik. „Pola milijuna kubika kamena i stotinjak tisuća kubika drveta na području Općine Đulovac su resursi koje u Europskoj uniji mogu biti konkurenti samo uz jeftiniji prijevoz", izdvoji je načelnik.  „U ovo trenutku se zadovoljava socijalni dio jer karta za prijevoz vlakom jeftina od autobusne, ali pruga vrlo bitna jer naše firme mogu postići jeftiniju cijenu svojih proizvoda, biti konkurentniji na tržištu i tako otvoriti nova radna mjesta", naglasio je kandidat za župana.

Samo par dana ranije pušteno je u promet 11 kilometara obnovljene dionica iste pruge Sirač-Daruvar, u pravcu Banove Jauruge, odnosno Zagreba. Dolazak vlaka na ušminkani daruvarski kolodvor nakon tri godine  u predizbornom ozračju proslavljen  je s 300 litara Staročeškog piva. Govornici nisu propustili podsjetiti da je prugu zatvorio tadašnji ministar Božidar Kalmeta tvrdeći da nije sigurna za putnike, da je neprofitabilna i da država nema novca za popravak. Grad od 12 tisuća stanovnika ostao je u totalnoj prometnoj izolaciji - vlaka nije bilo, a sa Zagrebom su ga povezivale samo tri preskupe autobusne linije. Građani su gunđali, pisale su se peticije, organizirale brojne tribine, okrugli stolovi i konferencije za novinare kako bi se upozorilo na nepravdu. „Važno je da se Kalmeta pobrinuo približiti Zadar Zagrebu. Iz metropole je do Daruvara 120 kilometara, a dolazi se za tri sata, kao do Zadra. To je pravednosti koju su usvojili građani Hrvatske u zadnjih dvadesetak godina",  govorili su Daruvarčani.
Zvuči nevjerojatno ali je istinito: HŽ nije imao 8,2 milijuna kuna za obnovu dionice kako su to izračunali Kalmetini računovođe, ali su za autobusni prijevoz od Sirača do Daruvara godišnje izdvajali 6,5 milijuna kuna. „Mi smo je sada obnovili za samo 5 milijuna kuna", pohvalio se gradonačelnik Rohlik racionalnijem troškovniku.

Daruvar je željeznicom ponovno spojen sa Zagrebom (s presjedanjem u Banovoj Jaruzi), ali unatoč mogućnosti dvostruko bržoj vožnji (vlak je ranije vozio 25 kilometara na sat, a sada 50 do 60) mnogi su zabrinuti za budućnost željezničkog prometa i vjeruju da je riječ o čistom predizbornom triku pogotovo kad je riječ o dionici od Daruvara do Virovitice. Naime, u prvoj fazi obnove predviđena je revitalizacije samo do Đulovca za što je predviđeno 60 milijuna kuna, a radovi će biti završeni tek sljedećeg ljeta.  „Na žalost tek tada jer radimo po cijelo Hrvatskoj i ne možemo se više angažirati na ovoj pruzi", priznao je predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Darko Perićić objasnivši kako se uređuju magistralne pruge s kojih se skidaju tračnice i kasnije koristi za lokalne pruge pa tako i za ovu.
U naseljima uz prugu - Vukovje,  Donja Vrijeska,  Maslenjača,  Škodinovac,  Koreničani, Potočani,  Katinac, Đulovac,  Pivnica, Pepelana i Pčelić nekada su u većini ili u znatnom broju živjeli Srbi. Ono malo domaćeg stanovništva što je ostalo i oni što su nakon rata došli s Kosova ne vjeruju u budućnost željeznice na ovim prostorima - gospodarstvo je potpuno zamrlo, a ljudi je iz godine u godinu sve manje pa HŽ-u  kad jednom počne primjenjivati isplativost kao presudni kriterij neće biti u interesu održavati ovu prugu.

Stručnjak iz Hrvatskih željeznica tvrdi da je riječ o bezizlaznoj situaciji, vrzinom kolu iz kojeg se ne može izaći. „Nemamo osigurana sredstva za razvoj lokalnih pruga, a iz EU fondova dobit ćemo samo za međunarodne koridore. Što zbog nemara, što zbog jakog cestovnog lobija pruge se desetljećima zanemarivane. Prijevozna sredstva bila su zastarjela, u njih se teško ulazilo, bila su neusrdna, nisu imala klimu, red vožnje bio je nezadovoljavajući, dugo se putovalo, dug čekalo na vezu za nastavak putovanja, kolodvorske zgrade bile su prljave i neuređene, cijene usluge u odnosu na konkurentski cestovni prijevoz bile visoke. Sve to otjeralo nam je putnike koje sada teško vratiti. A da bi ih pokušali vratiti treba nam puno novaca, što je vreća bez dna i puno dobre volje koje nemamo jer ne postoje kvalitativni i kvantitativni statistički pokazatelji kojima bi se rukovodili u razvoju željezničkog prometa i donijeli kvalitetnu odluku", kaže naš sugovornik.

Hrvatske željeznice učinili su ovu prugu nerentabilnom. Zadnji remonti i to rabljenim gradivom na nekim dionicama obavljen još daleke 1977. godine. 
U posljednje tri godine prugom, sagrađenom 1897. godine, nije prošao niti jedan vlak. Trgovci metalom s nje s poskidali sve što se može odnijeti i unovčiti, a na posjednim dionicima nema drvenih pragova. Pruga je zarasla u korov tako da se tračnice gotovo i ne vide, na nekim mjestima već su se formirala stabla bagrema, a kolodvorske zgrade uz nju su posve zapuštene, devastirane i opljačkane.
Vrlo brzo vidjet ćemo misli li lokalna uprava i HŽ ozbiljno ili je to samo bio još jedan predizborni cirkus.