Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Nove poštanske marke

Nova prigodna poštanska marka povodom Božića

  hp           24.11.2023.         1946 pogleda
Nova prigodna poštanska marka povodom Božića

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj 22. studenog 2023. novu prigodnu poštansku marku „Božić 2023.“ Marke u povodu Božića Hrvatska pošta izdaje od 1991., te su dosad objavljena ukupno 33 prigodna izdanja. Autorica ovogodišnje marke je Ariana Noršić, dizajnerica iz Samobora, a marka je tiskana u arku od 20 maraka u nakladi od 400 000 primjeraka te kao samoljepljiva marka otisnuta u 100 000 primjeraka u karnetima od 10 maraka. Marka je označena slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te poštarine za dopisnicu, odnosno razglednicu u unutarnjem prometu. Motiv na marki je detalj bora s hrvatskim tradicijskim ukrasima – licitarima. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Tekst pratećeg letka uz marku napisala je akademkinja Željka Čorak

Božić je blagdan koji svojim čarobnim ozračjem prelazi granice vjerskog štovanja i na nekoj je, doduše površnijoj, potrošnijoj razini gotovo globalno prihvaćen. Bogata, simbolična ikonografija slavlja Rođenja u sinkretizmu kultura i civilizacija svodi se uglavnom na nadmetanje blještavilom. Tiho treperenje vječnih betlehemskih zvijezda ionako je ugašeno na suvremenim gradskim nebesima. Ipak, zaraznom poopćenju rituala i slika opiru se neki znakovi dugog trajanja, neki običaji kojima su ocrtane stanovite zone; svakako je Božić još uvijek i jedan od elemenata razaznavanja zavičaja. Moglo bi se reći i da svaka kuća u koju Božić ulazi ima svoj Božić: Božić kao baštinu.

U božićnu baštinu Hrvatske, posebno sjeverne i srednje Hrvatske, ulazi licitarski nakit za božićna drvca. Licitari su trajni kolači od slatkog tijesta, najrazličitijih oblika, među kojima je omiljeno srce kao simbol i dar ljubavi, zatim dijete u povojima – dar za rođenje, pa konjići, jele, ptice, sve moguće životinjice, cvjetovi, plodovi, vjenčići – darovi za veselje. Ikonografija licitara s vremenom se neslućeno razrasla i osuvremenila. Kolačići su glazirani u različitim bojama, nekada je to u prvom redu bila crvena, pa žuta, zelena, plava – danas je i repertoar boja i nijansi proširen, tu je sve od bijele do crne. Osnovni oblik raskošno se ukrašava istisnutom slatkom masom kojom se iscrtavaju šare, vrpce, cvjetići, točkice, valovite i iskrižane linije u bijeloj ili nekoj kontrastnoj boji. U gotove oblike ponekad se umeću ogledalca (pučka varijanta za „flirtation mirror“), ili pak otisnute sličice ljupkih djevojačkih i dječjih lica.

Licitari se izrađuju u kalupima koji su nekad bili drveni, a danas su limeni. Za izradu tih kolačića, od onih sitnih pa sve do dimenzija ovećih zidnih ukrasa, potrebna je velika vještina i poneka obiteljska tajna. Nekada su oni bili slikoviti sajmišni proizvodi, a to su, na sve rjeđoj primarnoj razini, još i danas; na sekundarnoj razini, stekli su status cijenjenih, maštovito dizajniranih lokalnih, pa onda i nacionalnih suvenira. 2010. upisani su na listu UNESCO-ove nematerijalne svjetske baštine. Njihovih proizvođača, međutim, sve je manje, tako da i u ovom slučaju čovjek ljubi kad izgubi. Jedno od središta još postojeće proizvodnje svakako je Samobor, gdje se u predblagdanske i blagdanske dane na trgu, na sajmu, mogu vidjeti najljepši primjerci tih čudesnih malih umjetnina.

Porijeklo licitara seže duboko u srednji vijek, a veže se posebno uz sjevernoeuropske i srednjoeuropske samostane i njihovu proizvodnju medenih slatkiša. U šesnaestom i sedamnaestom stoljeću zna se za male obojene i ukrašene kolače stilizirane prema realističnim predlošcima. Zanimljivo je da je to razdoblje upravo razdoblje manirizma (u sjevernoj Europi on traje dulje), vrijeme kulture metafore, dakle kulture onoga „kao“: jedan materijal oponaša drugi materijal, mali predmet oponaša veliki i obratno… Moglo bi se reći da je licitar duboka povijesna naplavina, poput motiva morčića u nakitu, ili poput paške čipke, koji su također ostavština manirizma, a preživjeli su ondje gdje je vrijeme sporije teklo…

Na ovogodišnjoj hrvatskoj poštanskoj marki prikazane su guste zimzelene grane i nekoliko licitara. Tu su zvijezde koje su pale s neba, zvijezda-pahuljica koja se zacrvenjela u toplini doma, i napokon mala jela na velikoj jeli… U božićnoj ikonografiji, uz bijelu boju snijega, prevladavaju tamna zelena i crvena. Ta zelena je boja zaspalih šuma, onoga što čeka i što će se probuditi. Crvena je boja srca, života, radosti. Boja obećanja i boja ispunjenja: i jedno i drugo je božićna baština koju ju je zavičaj sačuvao, a ona ga je obilježila.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Nove poštanske marke