Banner
Plenković: Spremni smo prihvatiti kvalitetne oporbene amandmane
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu najviše studenata na anglistici - 120
Milanović nazvao Stožer paraustavnim tijelom
Jandroković: Opet jedna Milanovićeva kontroverzna izjava
Plenković: Optužbe na račun Stožera su ponavljenje, recikliranje tema
Capak ne želi reći koliko je ispričnica za samoizolaciju potpisao
Plenković: Ubrzat ćemo procedure posvajanja djece

  Kultura

Nova arheološka iskopavanja u Zvonimirovu

        21.08.2002.         2841 pogleda
Nova arheološka iskopavanja u Zvonimirovu

ZVONIMIROVO, 21. kolovoza - Stručnjaci zagrebačkog Instituta za arheologiju pod vodstvom prof. dr. Željka Tomičića nastavili su istraživanje na arheološkom lokalitetu Zvonimirovo kod Suhopolja. Na površini od oko 220 četvornih metara arheolozi namjeravaju, uz pomoć desetak mještana Zvonimirova, Lipovca i Gačišta, istražiti zapadni dio keltskog groblja, starog oko 2300 godina ali i ranog srednjovjekovnog groblja, koje datira s početka 11. stoljeća.

Istraživanja na oranicama poznatim pod nazivom Veliko Polje počela su 1993. godine nakon što je prilikom poljodjelskih radova na oranici Drage Kojadina pronađeno nekoliko kovinskih nalaza. Do sada je u sedam iskopavanja pronađeno 49 grobova keltsko-latenske kulture i 39 grobova ranog srednjeg vijeka.

Zidarska žlica i slikarski kist,
najčešći su alat arheologa


Prvi nalazi bile su karakteristične nakitne tvorevine bjelobrdske kulture, što je upućivalo na mogućnost postojanja rodovskog kosturnog groblja bjelobrdske kulture pa se, u suradnji s virovitičkim Gradskim muzejom i uz pomoć Općine Suhopolje te nekoliko sponzora krenulo u preventivna istraživanja kako bi se taj lokalitet zaštitio. Već na samom početku unutar zone iskopavanja pronađene su tri grobne cjeline sa spaljenim kostima pokojnika koje su sadržavale kovinske izrađevine primjerene tzv. keltsko-latenskoj kulturi. Otkrilo je to novu, za nalazište u Zvonimirovu značajnu činjenicu - da je višeslojno i da je pogodan položaj iznad starog meandra, uz nekadašnju desnu obalu rijeke Drave, odabran tijekom mlađeg željeznog doba u II. stoljeću prije Krista, ali i dvadeset stoljeća kasnije u hrvatskom ranome srednjovjekovlju za pokopavanje populacije koja u kontinuitetu naseljava prostor na kojemu je danas selo Zvonimirovo.

Pokusna sondaža u samome selu 1998. godine pokazala je da naseljavanje seže i mnogo dublje u prošlost jer je osim tragova keltskih nastamba i keramičkog materijala iz srednjeg vijeka pronađena i jedna igla iz brončanog doba, iz tzv. kulture polja sa žarama.

 



Važno je ništa ne prepustiti slučaju, radi se polako
i precizno, ništa se ne smije oštetiti


Prošle je godine svojevrsnom znanstvenom, arheološkom `senzacijom` proglašen nalaz ženskog keltskog groba s drvenom konstrukcijom (najvjerojatnije hrastovom) koja je poslužila kao pokrov za kosti spaljene pokojnice i grobni inventar. Zanimljivo je prošle godine bilo i to što su istraživanja bila preseljena na sjevernu stranu seoske ceste koja Veliko polje odvaja od pješčare. Tamo je pronađeno petnaestak grobova i pretpostavlja se da je na tom mjestu kosturno groblje iz srednjeg vijeka, no, ono je, na žalost, znatnim dijelom uništeno amaterskim kopanjima i iskopom pijeska koji na tom području obavlja lokalno stanovništvo. Zbog toga je nemoguće dokazati i pretpostavku da se groblje kontinuirano nastavljalo kroz stoljeća sve do današnjeg seoskog groblja. Ipak se pokušalo zaštiti to područje koje je, osim zbog arheoloških nalaza, značajno i zbog toga što se tu nalazi vrlo rijetko stanište ptica pčelarica.

Na zvonimirovačkom nalazištu keltski su grobovi sačuvani gotovo u cijelosti, a to je, kažu stručnjaci, rijetkost. Od Dunava do Alpa nema, tvrde, nalazišta gdje je takvo obilje arheološkog materijala za rekonstrukciju keltskih groblja pa ne čudi da su izlaganja prof. Tomičića koja je imao u posljednjih godinu dana na kongresima arheologa izazvala veliku pozornost stručne javnosti. O važnosti Zvonimirova svjedoči i činjenica da je uvršteno i u enciklopediju likovnih umjetnosti, kao važno arheološko nalazište.

Predmeti iskopani u Zvonimirovu restauriraju se i konzerviraju u Hrvatskom restauratorskom zavodu a nakon završetka istraživanja, koje će prema riječima prof. Tomičića trajati još najmanje pet godina, organizirana će biti velika izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu, najvjerojatnije i u Virovitici, te u Berlinu, u okviru Dana hrvatske kulture. No, do tada arheolozima i restauratorima ostaje još mnogo posla čija će dinamika ovisiti i o financijskoj potpori. Sadašnja istraživanja financiraju Ministarstvo znanosti i tehnologije, Ministarstvo kulture, te Virovitičko-podravska županija, Općina Suhopolje i brojni sponzori.

 


Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.