Nostalgični povratak u zlatno doba najboljih tuluma, novog vala, disco ritma i prvih kompjuterskih igara

Bila je to jedna posebna večer kakve su već posebne noći posljednjeg petka u siječnju u kojima se slavi muzejska djelatnost širom Hrvatske, evo već 19 godina. Dodana vrijednost slatinske Noći bila je uvertira u proslavu 40. obljetnice Zavičajnog muzeju i to uz povratak u zlatno doba osamdesetih i vrijeme najboljih tuluma. I nisu na svoje došli samo sredovječni muškarci i žene koji će se uz dico i new wave hitove s vinila DJ Lea nostalgično prisjećati svoje mladosti. U osamdesetima ovoga puta uživale su i mlađe generacije - njihova djeca. A bilo je i unuka!

Hvatsko muzejsko društvo za Noć muzeja ove godine je izabralo temu “Muzeji i nova publika” kroz koju su željeli progovarati o sve većoj potrebi privlačenja novijih generacija u muzeje. Ako je suditi po slatinskoj temi i publici koja se odazvala zovu lidih osamdesetih ideja je u potpunosti uspjela. Na svečanom otvorenju nazočne su pozdravili ravnatelj Vlado Majhen, kustos Srđan Đuričić (koji nas je kasnije proveo kroz muzejski postav), muzejska fotografkinja Nikolina Tomić koja je najvećim dijelom osmislila ovu večer te zamjenik gradonačelnika (trenutno obnaša dužnost gradonačelnika Slatine) Ilija Nikolić koji je Noć muzeja službeno i otvorio. U Zavičajnim muzeju Slatina u 14 velikih zbirki izložen je 13801 predmet, ali o tome drugom zgodom. Bit će prilke jer će cijele godine obilježavati četiri desrljeća postojanja.

Dobar dio posjetitelja pretražio je stare ormare i škrinje na tavanima u potrazi za nekom odjevnom krpicom iz tog doba kako bi ih odjenuli i dali svoj obol ovom partiju, a onima koji nisu našli ništa od svojih košulja, bluza, hlača ili suknji (ili nisu mogli u njih) ostale su retro frizure. Učenice Industrijsko-obrtničke škole Slatina imale su cijelu večer posla. Za sve posjetitelje osigurani su retro poklončići: PEZ i Bronhi bomboni, Kraš tortice, žvake u obliku cigareta ... A na stolu sendviči kakve smo tamanili na rođendanima i tulumima, rum-cola, Pipi i Cocta.

Razgledali smo tehniku osamdesetih, naprave i uređaje koje smo koristili u to vrijeme. Na zidovima posteri omiljenih grupa i pjevača, plakati filmova, omoti ploča i naslovnice stripova iz tog desetljeća. Virovitičanin Milan Junačko, kolekcionar retro konzola za igranje donio je Nintendo Nes, Atari i Sega master sistem 1 i 2. Mnoge je to podsjetilo na djetinjstvo, a oni mlađi su i zaigrali. Neki novi klinci okušali su se u stolnom nogometu, nedostajo nam je još sam fliper da doživljaj bude potpun.

 "Kad govorimo o vremenu osamdesetih, većina starije populacije će se prisjetiti da je to jedno razdoblje koje je tehnički obilježilo kasno dvadeseto stoljeće. Iako su šezdesete i sedamdesete donijele mnoge novine, osamdesete su bile prekretnica. Gledajući s povijesnog aspekta kod nas one su bile završno razdoblje jedne epohe u kojoj dolazi do raspada bivše Jugoslavije. Kao kustos rođen osamdesetih godina, to vrijeme ne mogu pamtiti, ali se prisjećam tehnologije koja mi je kasnije bila dostupna", rekao nam je kustos Srđan Đuričić.

Ali, bilo je i nečeg novog - photo booth čime su kreirani sjajni video uradci i odmah lansirani na brojne društvene mreže. „Mreže su gorile dva dana od silnih videa, a to ono što sam upravo i htjela“, izjavila nam je zadovoljna Nikolina Tomić nakon što zaronili u retro kutiju.

ABBA, Falco, Madness, Madonna, Donna Summer, Tears for Fears, Eddy Grant, Billy Idol, The Beach Boys, Yazoo, Ricchi e Poveri, Elton John, Depeche Mode, Culture Club, Blondie, Eurythmics, Kim Wilde, Modern Talking...tek su neki od tada popularnoh izvođača čije nam je hitove Leo puštao.

 Popularni su bili odlasci u kino, a otvarane su i prve videoteke, često s piratskim filmovima. Život nismo mogli zamisliti bez stripova, najomiljeniji nam je bio Alan Ford (zbog britkog humora, oštre društvene kritike i briljantnog scenarija) čije su urnebesne mudrolije u međuvremenu postale opće mjesto pop kulture i još se danas citiraju. Zbog stripova i zanimljivog štiva se čitao i Politikin zabavnik, a tinejdžeri su zbog postera kupovali Bravo.

 "Osnovni cilj je bio prikazati što to osamdesete jesu. Prikazali smo ih kroz različiti tehnologije koje su se koristile. Dali smo odušak našim najmlađim posjetiteljima da se okušaju u osamdesetima pa su pisali na pisaćim mašinama. Ispisali su nam cijeli bunt papira različitim porukama. Kasnije ćemo iščitavati da vidimo što nam je naša publika poručila", objasnio je Đuričić.

OLYMPIA PISAĆI STROJ Još jedan svjedok vremena, tada najrasprostranjeniji uređaji za pisanje. Iako su računala u drugoj polovici osamdesetih ulazila na mala vrata u naše živote, pisaći stroj je dominirao u novinskim redakcijama, kancelarijama, šalterima, sudovima, ambulantama i drugim ustanovama. Generaciji odrasloj uz iphone, androide, laptope i tablete pisaća mašina čudo je tehnike i mnogi su prihvatili izazov da napišu kakvu poruku. A najčešće pitanje bilo je: A gdje tu delete?

Za nezaboravni Noć muzeja 2024. u Slatini zaslužni su Zavičajni muzej Slatina, Grad Slatina, Turistička zajednica Grada Slatine, Udruga KRIK Slatina i Radio Slatina.