Banner
Benčić: Bitka u Stubici zagrijavanje je za prosvjed protiv Vladinog vođenja države
Puljak izboru GDO Turudića: Najniža razina demokracije
Grbin: Na prosvjedu ćemo tražiti da se odmah raspišu izbori
Večernji list: Europa ima 500 spalionica otpada, Hrvatska nijednu
U Hrvatskoj porast konzumacije kemijskih droga i ovisnosti
Nagli rast broja agencija za dovođenje stranih radnik
Benčić: Da su ljudi iz krim-podzemlja birali, odabrali bi Ivana Turudića

  Ekologija

Noć zaštite šišmiša

  Priredila: mr. sc. Jasna Razlog-Grlica           21.09.2003.         1302 pogleda
Noć zaštite šišmiša

Međunarodna noć zaštite šišmiša ove godine u našoj zemlji obilježena je u Velikoj, u subotu, 20. rujna, u organizaciji Javne ustanove Parka prirode Papuk. U planinarskom domu «Lapjak» brojne nazočne sudionike pozdravio je ravnatelj mr.sc. Ivica Samarđić. Igor Pavlinić, dipl.ing. iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja upoznao je prisutne s naporima znanstvenika na zaštiti šišmiša. Prema Sporazumu o zaštiti europskih šišmiša (EUROBATS; 1991) čija je potpisnica i naša zemlja, šišmiši se sustavno proučavaju i pripremaju se akcijski planovi njihove zaštite. Hrvatska po brojnosti vrsta u samom je europskom vrhu s 33 vrste tih zakonom zaštićenih sisavaca.
Na području Parka prirode «Papuk» nalazi se ponor Uviraljka koji je najpoznatije zimovalište šišmiša u panonskom dijelu Hrvatske. Tu je zabilježeno 11 vrsta šišmiša na zimovanju. Močvarni šišmiš (Myotis dasycneme) je ovdje prvi put zabilježen u Hrvatskoj. Djelatnici Javne ustanove i Hrvatski prirodoslovni muzej predlažu da se ponor Uviraljka proglasi zoološkim rezervatom prema Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji posebnih rezervata. Ovom prigodom Goran Radonjić, dipl.ing. predstavio je elaborat o tom prijedlogu.
Na žalost, zbog radova na cesti koje izvodi Ministarstvo obrane i pojačanog prometa u blizini ponora, pojavile su se pukotine u stijenama ponora. Stijene su počele kliziti. Upravo se procjenjuje stanje i prate promjene. Koliko će to utjecati na taj važni biološki i geomorfološki prirodni objekt tek će se vidjeti. U većini slučajeva kolonije šišmiša najčešće stradavaju u špiljama, koje su im obitavališta, upravo zbog uznemiravanja i građevinskih radova.
Akcijski planovi uključuju konkretne mjere zaštite za pojedine vrste šišmiša. Zaštita vrsta uključuje i zaštitu njihovih staništa. Zbog toga bi trebalo prije određenih zahvata u okolišu konzultirati stručnjake i predvidjeti moguće posljedice na okoliš. Na žalost, primjeri u praksi pokazuju da su neki drugi interesi važniji od potrebe očuvanja prirodnih vrijednosti kojima se toliko ponosimo.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekologija