Neven Petrović: Društvo nastavlja po tračnicama koje su postavili osnivači - kultura, humanost, zavičaj, povezivanje i dobra zabava

Predstavljanje knjige “Kronika Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu 1999. - 2019.” u Gradskoj knjižnici Virovitica bilo je posvećeno Mirku Kovačeviću, prerano preminulom uredniku opsežne knjige. Mirko Kovačević bio je dopredsjednik Društva, organizator programa i neumorni animator. Istodobno, pedantno je sakupio i uredio bilješke o sastancima Društva tijekom dvadeset godina te pripremio impresivan indeks knjige u kojem su navedeni svi gosti koji su se u dva desetljeća predstavili članovima Društva. Njihova imena navedena u indeksu svjedoče o doprinosu Virovitičana kulturnom i društvenom životu Zagreba te o vitalnosti i kvaliteti kulturnog života Virovitice.

Knjigu „Kronika Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu“ u Gradskoj knjižnici predstavili su suradnici Mirka Kovačevića koji su sudjelovali u izradi knjige. Prof. dr. Vladimir Kolesarić, koji je kao predsjednik Društva inicirao zapisivanje bilješki sa sastanaka, poslao je pozdravno pismo u povodu virovitičke promocije. Neven Petrović, novi predsjednik Zavičajnog društva, organizacijski je pomogao oko završetka i tiska knjige. Sandra Pocrnić Mlakar, dopredsjednica Društva, pisala je osvrte na sastanke Zavičajnog društva, nakon Ankice Svirač, koja je započela bilježiti kroniku društva, a Zdravko Oklopčić surađivao je Mirkom Kovačevićem u grafičkoj pripremi knjige.

Predstavljanje knjige i novosti u Društvu Virovitičana te njegov nastavak rada nakon odlaska Mirka Kovačevića prokomentirali smo s Nevenom Petrovićem.

Kako je došlo do objavljivanja opsežne knjige o dvadesetogodišnjem radu Društva?
- Pomalo spontano. Od samih početaka djelovanja Društva, od prvih susreta, vodila je gđa. Ankica Svirač zapise o sastancima. Nisu to bili sama šturi podaci o datumima, gostima i temama, nego vrlo lijepi, lirski opisi atmosfere na sastancima, sitnih dogodovština, razgovora međusobno i o onima u Virovitici. Te redovite kronike bile su osnova od kojih se krenulo. Istodobno, približavao se i okrugli jubilej - dvadeset godina djelovanja Društva. Osnivači Društva, idejni tvorci i realizatori svih aktivnosti prof. Kolesarić i pokojni prof. Kovačević iskristalizirali su ideju o realizaciji knjige kao trajnom svjedočanstvu o radu Društva.

Najveći dio posla oko prikupljanja materijala, izbora tema, uređivanja tekstova i osmišljavanja koncepta knjige obavio je prof. Mirko Kovačević. Knjiga “Kronika Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu 1999. - 2019.” u cijelosti autorsko je djelo prof. Kovačevića i na najljepši način prikazuje njegov veliki doprinosu u radu Društva.

Posla oko knjige bilo je puno. Veliku pomoć prof. Kovačeviću pružio je Zdravko Oklopčić, u tehničkoj realizaciji i razmjeni ideja oko određenih nedoumica. Okolnosti COVID-a i potresa u Zagrebu utjecale su na planirane rokove. Postupno i uporno probijanje kroz sve te probleme dovelo je, naposljetku, do realizacije knjige.

Kronika Zavičajnog društva završava indeksom svih gostiju Društva od 1999. do 2019.
Koja su imena najpoznatija široj javnosti?
- Knjiga ima vrlo velik indeks gostiju. To implicitno pokazuje kako je Društvo radilo, tko je sve bio gost Društva, različitost kulturnih događanja koja su se predstavljala i kako se njegovala veza sa zavičajem. Čitajući indeks gostiju preciznije se ocrtava rad Društva. Sadržaj “Kronike” pokazuje glavne teme o kojima se govorilo, ali indeks gostiju odmah priziva sjećanja na određene ljude i vrlo često izazove sjetan osmjeh.

Možda nije pravedno navoditi same neka imena iz indeksa gostiju, sva su imena važna i svatko je na svoj način dao vrijedan doprinos radu Društva. Spomenimo ipak književnika Zvonimira Majdaka, arheologa dr.sc Aleksandra Durmana, umjetnika doc. art. Igora Rufa, gitarista Maria Petrinjaka, slikarsku obitelj Idžojtić...

Knjigu “Kronika Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu 1999. - 2019.” uredio je Mirko Kovačević, animator kulture, pjesnik i književnik, koji nije dočekao promociju u Virovitici. Kako Društvo nastavlja rad nakon neumornog kulturnjaka i umjetnika?
- Prof. Mirko Kovačević, uz prof. Miku Kolesarića pripada u ‘The Founding Fathers’ u punom značenju izraza. Njegovo široko obrazovanje, nepresušna energija i velika humanost bili su osnova na koju se kalemila ljubav prema kulturi i ljubav prema Virovitici. Spretno i sretno je povezivao svoj svakodnevni posao i rad u Društvu.

Mirko je vodio sastanke Društva više od dvadeset godina. Osmišljavao teme, pozivao goste, vodio tribine, organizirao posjete kazalištima i razne izlete. Poznavao je puno ljudi i svuda je bio dobrodošao. I sam pjesnik, jako je dobro razumio umjetnike.

Njegovim naglim odlaskom završava jedno razdoblje u radu Društva. Razdoblje plodne aktivnosti koje se izuzetno dobro vidi u knjizi - njegovom zadnjem uredničkom radu – “Kronika Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu 1999. - 2019.”

Društvo nastavlja dalje po tračnicama koje su postavili i on i prof. Kolesarić, a čije su ključne točke: kultura, humanost, zavičaj, povezivanje, dobra zabava.

U “Kronici” je opisano kako su začetnici Društva Virovitičana prenijeli vođenje Društva Na Vašu generaciju, današnjih pedesetineštogodišnjaka.
Na koji način ste nastavili voditi Društvo? Što se promijenilo, a što ostalo isto?
- Prijenos upravljanja Zavičajnim društvom obavljen je onako kako se to radi u ozbiljnim društvima - planirano i na vrijeme. Kada su predsjednik Društva prof. Kolesarić i dopredsjednik prof. Kovačević počeli razmišljati o tome što i kako dalje, mi mlađi članovi društva, koji smo redovno i aktivno sudjelovali, nametnuli smo se kao logično rješenje tim više što su nam bliske nove tehnologije društvenih mreža.

Obavili su se potrebni razgovori. Sazvana je Skupština društva, predstavili su se kandidati, razgovaralo se o njima i izabrani su. Također su izabrani i novi članovi ostalih potrebnih tijela Društava.

U radu Društva zadržan je dosadašnji raspored sastanaka, svake treće srijede u mjesecu. Nastavlja se s kulturnim događanjima i povezivanjem sa zavičajem. Novost je lokacija. Dobili smo prostor za Društvo od Grada Zagreba na adresi Ilica 45. To je lijep i praktičan prostor, na dobroj lokaciji, koji nas tjera na osmišljavanje novih aktivnosti u Društvu. Novost je i veće povezivanje s udrugama koje se bave sličnom djelatnošću i osmišljavanje zajedničkih programa. Prvi partner nam je Udruga ‘Pričalica’ iz Virovitice.

U Kronici je opisan i prelazak na elektronske medije i djelovanje na društvenim mrežama. Kako su novi mediji utječu na rad Društva?
- S novim medijima postoji nekoliko problema. Neki članovi Društva ozbiljnije su životne dobi i nove tehnologije im nisu bliske. Potrebno je prilagoditi komunikaciju o aktivnostima Društva bez novih medija. Ipak, brzi razvoj društvenih mreža dovodi do velikih promjena u načinu ponašanja i komuniciranja u društvu. Virtualni svijet postaje glavno sredstvo razmjene informacija i znanja.

Uključivanje aktivnosti Društva u virtualni svijet može biti dvojako: kao potreba za većom vidljivošću, a može biti kao novi oblik aktivnosti unutar Zavičajnog društva.
Veliki je izazov pametno koristiti sve vrste i oblike društvenih mreža.

Društvo je prisutno u društvenim mrežama s fb stranicom. U izradi su mrežne stranice Društva. Dosadašnje iskustvo s fb stranicom je pozitivno, veća je vidljivost Društva i brža je komunikacija o aktivnostima.