Osječki zeleni i Nezavisni hrvatski seljaci, neprofitne i nevladine organizacije, pokreću kampanju za Hrvatsku bez GMO-a. Dopis koji su nam poslali prenosimo u cijelosti: Kao pozvana buduća članica EU, ali i kao «zeleno srce» Europe, s najvećim brojem klimatskih zona unutar zemlje od svih zemalja Europe, s velikom bioraznolikosti, kao najbliže i najzdravije turističko odredište velikog broja Europljana, Hrvatska bi trebala još strože čuvati svoje oranice, voćnjake, vinograde, maslinike, šume, livade i pašnjake, tlo, vode i život u njima, domaće i divlje životinje za sigurnu i zdravu budućnost građana.
Genetički inženjering (biotehnologija) znanstvenicima omogućava stvaranje biljaka, životinja i mikro-organizme manipulirajući genima, na umjetan i neprirodan način, što ima potencijalne opasnosti kao što su stvaranje prekomjerne otpornosti na herbicide. Promjenom prirodne ravnoteže sada gospodarski beznačajne biljne bolesti ili štetnici mogu postati gospodarski značajni.
Posljedice: GMO ugrožava autohtone biljne vrste, korisne kukce (predatore) i predstavlja prijetnju za divljač; nepredvidive i nepoznate zdravstvene posljedice po čovjeka; nekontrolirano širenje i nemogućnost uništenja GM biljaka i GM mikroorganizama.
GM usjevi prve generacije nisu rodniji, nisu prijateljski za okoliš (traže više doze herbicida, fungicida i dodatnu primjenu insekticida), dakle gospodarski su manje dohodovni, pa nema ni ekonomskog razloga za njihovu
primjenu.
Vjerujemo da je budućnost proizvodnje hrane u Hrvatskoj u ekološkoj (organskoj) poljoprivredi koja uvažava sve posebitosti domaće poljoprivrede, biološke raznolikosti, domaćih kulturnih običaja i samostalnost hrvatskog seljaka.
Ekološka poljoprivreda i na njoj temeljena proizvodnja hrane, osigurat će konkurentnost domaćih proizvođača na europskom tržištu, u sadašnjim i budućim gospodarskim pozicijama zbog iznimno velike potražnje i visoke
cijene organski proizvedenih proizvoda.
Jedna od najvećih prijetnji ekološkoj poljoprivredi i njenom razvoju u Hrvatskoj je biotehnologija i njena eventualna primjena u poljoprivredi u vidu GM usjeva, GM proizvoda i uvoza i uzgoja GM životinja.
Predlažemo svim županijama da temeljem Protokola iz Kartagene i po principu predostrožnosti, zbog zaštite zdravlja pučanstva, kao i zaštite nacionalnih parkova, parkova prirode, prirodnih rezervata, biološke
različitosti i ekološke poljoprivrede proglase odluke o zabrani korištenja GM sjemena, GM sadnica i uzgoja GM životinja.
Potporu našem prvom prijedlogu daje ministar poljoprivrede šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković.
U županijama koje se nisu proglasile slobodnim od GMOa Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva treba obustaviti novčane poticaje za sjetvu.
Predlažemo osnivanje Saveza županija bez GMO-a.
Zahtijevamo zakonsku zabranu, sjetvu GM sjemena i uzgoj GM životinja
Zabraniti hrane s GMO sastojcima u predškolskim ustanovama, školama, bolnicama, uredima državne uprave i drugim javnim mjestima.
Sankcionirati trgovce koji ne deklariraju GMO u hrani oduzimanjem dozvole za promet robom na do 10 godina.
Predlažemo osnivanje saveza trgovačkih lanaca koji na svojim policama nemaju GMO proizvode čime osiguravaju osnovno pravo potrošača na izbor i vlastitu odluku. Zahtijevamo osnivanje Državnog tijela sastavljenog od nezavisnog tima nezavisnih stručnjaka koji će otkrivati GM sastojke u proizvodima, sjemenu i
životinjama, bez utjecaja GM lobija, GM kompanija i njihovih suradnika.
Ova zahtjeve i prijedloge temeljimo na: Ustavu Republike Hrvatske kojim se jamči: očuvanje prirode i čovjekova
okoliša (članak 3.) kao jedna od najviših vrednota u Republici Hrvatskoj; Ustavu RH koji određuje da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. (članak 50. Ustava RH); Kartagenskom protokolu (Protokol o biološkoj sigurnosti) koji je ratificirala Republika Hrvatska, a kojim se regulira princip predostrožnosti - po njemu svaka nacija ima pravo zabraniti sjetvu nekog GM usjeva ako postoji i najmanja sumnja na njegov štetni učinak bilo na zdravlje ljudi ili sigurnost okoliša; Odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim se <radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi,
životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja; Na Zakonu o poljoprivredi prema kojemu su određeni ciljevi poljoprivredne
politike u RH:
1. prehrambena sigurnost stanovništva koja se podmiruje u što većoj mjeri domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima,
2. promicanje učinkovitosti proizvodnje i tržništva u poljoprivredi radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu,
3. omogućavanje primjerenoga životnog standarda i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka,
4. omogućavanje pristupa potrošačima odgovarajućoj i stabilnoj ponudi hrane sukladno njihovim zahtjevima, poglavito glede cijene i kakvoće hrane te sigurnosti prehrane,
5. čuvanje prirodnih resursa promicanjem održive, poglavito ekološke poljoprivrede i
6. očuvanje i napredak seoskih područja i ruralnih vrijednosti.
