VIROVITICA - Na konferenciji za novinare saborska zastupnica i predsjednica Županijske organizacije SDP-a Nada Čavlović Smiljanec govorila je o gospodarskim teškoćama, plaćama, mirovinskom doprinosu i porezno sustavu te ponudila konkretna rješenja.
S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi naša država, mi u SDP-u smatramo da nije dovoljno samo ukazivati na probleme, kritizirati i upozoravati. Zato nudimo rješenja koja se prvenstveno tiču poreznog sustava, s ciljem olakšavanja tereta i nameta građanima, te olakšavanja djelovanja gospodarstva jer se sljedeće godine očekuje manji gospodarski rast, smanjenje kreditnih sredstava, teža dostupnost kapitala te manja ulaganja.
Upravo zbog toga SDP-e je u saborsku proceduru uputio izmjene i dopune Zakona o doprinosima, Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o porezu na dobit. Izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima osnovni je cilj povećanje neto plaća zaposlenih, kao i izdvajanja za II mirovinski stup - individualne kapitalizirane štednje.
Predlažemo preraspodjelu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti. Zaposleni kao obveznici plaćanja mirovinskog doprinosa više će platiti doprinosa temeljem individualne kapitalizirane štednje, a manje temeljem generacijske solidarnosti, a razliku će nadoknaditi poslodavci. Ovim prijedlogom zakona stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti za koju je obveznik plaćanja zaposleni (sada iznosi 15%) smanjuje se za 8% i za tu stopu se tereti poslodavac.
Istovremeno stopa doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje čiji obveznik plaćanja je poslodavac smanjuje se za 8,00%, odnosno sa sadašnjih 15,00 % na 7,00%. Navedena izmjena dodatno ne opterećuje poslodavca i ne poskupljuje cijenu rada, ali rasterećuje za 4% plaću zaposlenih, pa bi neto plaća zaposlenika bila veća za 226 kuna uzimajući u obzir kod izračuna prosječnu plaću u RH u iznosu od 7.478 kuna. Budući da je prosječna mjesečna bruto plaća za Virovitičko - podravsku županiju za ožujak 2008. iznosila 5.664 kuna, neto plaća zaposlenika bi bila veća za 200 kuna.
Navedenom mjerom, bez dodatnog opterećenja cijene rada ublažiti će se posljedice rastuće inflacije, a time zaštititi materijalni položaj zaposlenih , kao i njihovih obitelji. Zaposleni kao obveznici plaćanja mirovinskog doprinosa više će platiti doprinos temeljem individualne kapitalizirane štednje, jer se predlaže povećanje tog doprinosa sa 5% na 9%. Tako da bi ukupna izdvajanja za mirovinski doprinos iz plaća zaposlenih ( I i II stup) iznosila 16% umjesto dosadašnjih 20%.
Osim toga povećavanjem izdvajanja za II mirovinski stup- individualne kapitalizirane štednje ( od 4%)ublažile bi se posljedice izražene u niskim mirovinama. Naime mirovine umirovljenika iz II stupa su već sada manje za oko 520 kuna u odnosu na mirovine iz I stupa- stupa generacijske solidarnosti. Mi još sada vraćamo dugove umirovljenicima, a već nam se pojavljuje novi problem u razlikama mirovina, te zaista treba što prije mijenjati iznos mirovinskog doprinosa za II stup jer su ti umirovljenici u odnosu na one iz I stupa već sada oštećeni. Ako to ne učinimo sada te će se razlike samo povećavati.
Nadalje predloženom preraspodjelom doprinosa te uslijed toga povećanjem bruto plaće zaposlenika, lokalni proračuni će imati i veće prihode s osnove poreza i prireza na dohodak, jer su im prihodi s te osnove ipak manji zbog povećanja osnovnog osobnog odbitka tijekom ove godine.
Umanjenje stope doprinosa za 8,00 % za osnovno zdravstveno osiguranje znači naravno i manje prihode od tog doprinosa. Stoga predlažemo da se taj manjak prihoda nadoknadi štednjom u državnom proračunu u skladu s preporukama guvernera Hrvatske narodne banke, te oporezivanjem prihoda na kapital, a što je i praksa u zemljama Europske unije da se za dio doprinosa sredstva osiguravaju iz navedenih izvora. Navedeno je i u skladu s Ustavom Republike Hrvatske da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.
Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u SDP predlaže da se proširi broj proizvoda i usluga na koje se primjenjuje međustopa od 10% i to na : ulja i masti, dječju hranu, dječju odjeću, obuću i pelene, prirodni plin, električnu energiju, grijanje i tekuća goriva. Smanjenjem stope PDV-a za navedene proizvode i usluge sa 22% na 10% maloprodajna cijena bi se smanjila za 8,94%.
Uvođenje međustope za navedene proizvode i usluge držimo nužnim zbog visoke inflacije koja je u srpnju iznosila 8,4 % i najviša je od kada se stopa inflacije mjeri indeksom potrošačkih cijena. Sindikalna košarica za srpanj 2008. za četveročlanu obitelj iznosila je 6290,41 kuna, a za dvočlanu umirovljeničku obitelj 3583,50 kuna. S prosječnom plaćom za srpanj obitelj je mogla podmiriti 82% minimalnih potreba, a umirovljenička obitelj tek 57% minimalnih potreba. Visok rast cijena osnovnih životnih namirnica pogađa veliki broj obitelji s prosječnim ili nižim primanjima. Tako da se nedostatak tekućih prihoda nadoknađuje zaduživanjem ,pa je hrvatska obitelj prosječno zadužena za 18 prosječnih plaća. Upravo iz tih razloga držimo da je neophodno sniziti stopu PDV-a za naprijed navedene proizvode i usluge i na taj način zaustaviti pad životnog standarda hrvatskih građana, odnosno dalje smanjivanje osobne potrošnje.
I na kraju izmjenama Zakona o porezu na dobit, cilj je povećanje gospodarskih investicija, na način da se od oporezivanja izuzme ostvarena dobit tekuće godine koja se ulaže u investicije, odnosno zadržava za obrtne svrhe. Bez obzira što je udio investicija u hrvatskom BDP-u među najvišim u regiji njihova stopa mora dodatno rasti kako bi se zamijenilo očekivano usporavanje osobne potrošnje. Investicijska aktivnost u Hrvatskoj uvelike ovisi o javnim investicijama budući da je doprinos privatnih investicija nedovoljno snažan. Da dolazi do usporavanja investicijskog ciklusa pokazuje podatak o padu vrijednosti građevinskih radova za 11%. Analitičari su skeptični i prema planu rasta BDP-a u 2008. god. od 4,5% zbog rasta inflacije, pada potrošnje, a pogotovo usporavanja industrijske proizvodnje. Tako se prognozira rast BDP-a od 3,7 % i industrijske proizvodnje od 3,8%.
Kako bi se poticala veća ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta, odnosno povećanje proizvodnje, poduzetnike treba osloboditi plaćanja poreza na dobit umanjujući poreznu osnovicu za dio dobiti koja se reinvestira ili zadržava za obrtne svrhe do eventualne isplate.
