S ravnateljicom Porezne uprave Nadom Čavlović Smiljanec novinarka Poslovnog dnevnika Danijala Jozić razgovarala je o Uredu 21 za velike porezne obveznike, o tome kako su završili slučajevi u kojima su vlasnici velikih domaćih kompanija bili pozvani da obrazlože podrijetlo svoje imovine te zašto se poduzetnicima isplati ući u nagodbu oko potraživanja. Razgovor je vođen nakon što je na snagu stupio novi Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Vladajuća koalicija očekuje da će njime napokon riješiti problem više od 44 milijarde kuna teške nelikvidnosti u državi, i to za pola godine.
Nedavno je u Sloveniji vaša kolegica Mojca Centa napustila funkciju, navodno zbog prijetnji. Bojite li ste da bi se to i vama moglo dogoditi?
Sve je moguće, prijetnje sam dobivala tijekom čitave godine; mailom. Ili mi mobitel zazvoni, a osoba s druge strane šuti. Ali i to je dio posla i s time se mogu nositi.
Jeste li to prijavili policiji?
Jesam. Svjesna sam svega. Ljudi me inače to često pitaju, pogotovo moja obitelj, jesam li svjesna koliko sam se izložila.
Odmah na početku mandata imali ste i aferu s ovrhama po kreditnim karticama.
Ministarstvo financija se o tome službeno očitovalo.
Kako se slažete s ministrom Linićem?
Ja sam samo dio tima na čijem čelu je ministar financija Slavko Linić. U Ministarstvu financija svakodnevno svi pomoćnici ministra, uključujući i mene, imamo kolegij na kojim kao tim dogovaramo sve aktivnosti i poslove koje u konačnici zajednički odrađujemo. O mojoj suradnji s ministrom Linićem mogu reći samo sve najbolje.
Da, djelujete kao uigran tim s Linićem, ali neki kažu da se baš ne slažete i da mu je unutar SDP-a bio nametnut izbor vas na mjesto šefice Porezne.
Ja za to ne znam. Nakon dugog staža u Poreznoj u Virovitici i rada u Saboru meni je sve ovo logično. Ovo je posao u kojem sam se našla i koji volim. Bila je ovo moja tiha ambicija.
Kako teku pripreme za Ured za velike porezne obveznike koji počinje s radom od 1. studenoga?
Najveći dio priprema je odrađen, odabir službenika koji će ga voditi je upravo u tijeku. Ured će biti ustrojen u skladu s preporukama MMF-a i usvojenim praksama država članica Europske unije.
Jesu li dovoljno kompetentni da se bave Agrokorom, Atlanticom, Inom, Adrisom...?
Da, apsolutno. Na sedam velikih kompanija postavljamo jednoga poreznog inspektora.
Je li to dovoljno?
Da. Pogotovo ako uzmete u obzir činjenicu da je do jučer samo pet posto nadzora provođeno kod velikih poreznih obveznika. Ovo je itekako dovoljno.
Kad već govorimo o velikima, proljetos su neki vlasnici velikih kompanija, poput Ivice Todorića i Emila Tedeschija, pozvani u Poreznu upravu da obrazlože nerazmjer svoje imovine i primanja. Kako su završili ti slučajevi?
Ti slučajevi su dijelom riješeni. Rješenja su donesena, stranke su podnijele žalbe. Ne mogu imenovati nikog konkretno, mislim na većinu takvih slučajeva. Za mene su sve stranke jednake.
Dobro, ali veliki su itekako zanimljivi javnosti. Poslovna je javnost bila iznenađena načinom na koji cure informacije iz Porezne uprave. Kakva je to poruka poduzetnicima, ali i potencijalnim investitorima?
To nije dobro. Od nas nisu izlazile informacije jer nas obvezuje porezna tajna. To se nekoliko puta dogodilo, ali više sigurno neće, to vam jamčim. Porezni djelatnici će potpisivati i posebne izjave, i to pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, da neće otkrivati informacije.
Dosta je ogorčenja i na terenu se može čuti i od malih da ste ih jako 'stisnuli'. Porez se mora platiti, ali treba li biti do te mjere strog i kažnjavati svaki prekršaj u vrijeme ovakve krize? Je li sad vrijeme za ovakvu strogoću?
Što se tiče naplate upravo kod malih poreznih obveznika, koji imaju poteškoće u poslovanju i dugove, sigurno nećemo prodavati kuće koje su im jedina imovina. Ali svaki porezni obveznik može dugove reprogramirati što smo isto ponudili.
Jesu li mogli reprogramirati baš svi ili samo oni koji i sami imaju nenaplaćenih potraživanja?
To su mogli napraviti svi koji su imali stare dugove do 31. siječnja 2012. godine, s tim da su morali do tog datuma podmiriti tekuće obveze. Ono što me iznenadilo jest da se malo poduzetnika prijavilo u reprogram. U prvoj se fazi mogao dogovoriti reprogram do 36 rata ili platiti sve odmah uz otpis kamata. Tu se prijavilo 15.000 poreznih obveznika. U lipnju smo to ponovili jer ih se nije puno prijavilo u reprogram, svega nekoliko tisuća. Očito je poduzetnicima problem bio uvjet da plate sve tekuće obveze.
