Gospodarstvo
Mutne privatizacije, zakulisne igre i kupovina bez novca se vraćaju na velika vrata: kreće zadnja bitka za posrnuli „Badel 1862“
Činilo se da su vremena mutnih privatizacija ipak iza nas ali izgleda da loša praksa, ako je vjerovati dojučerašnjemu ministru, nije stvar prošlosti. U slučaju preuzimanja nekad poslovno moćnog i još uvijek vlasnički imućnog "Badela 1862" opet imamo mutnu sliku, zakulisne igre i kupovinu bez novca. Bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić, prije odlaska s funkcije, bio je brutalno jasan: "Protiv sam ponuda u kojima nema novca i otvoreno kažem da je postupak u 'Badelu' tipičan privatizacijski scenarij iz devedesetih."
Tvrtka "Badel 1862", nakon višegodišnje poslovne agonije uzrokovane (ne)namjernim pogreškama bivših uprava, konačno treba dobiti novog vlasnika. Bit će to, po svemu sudeći, "tvrtka u usponu" đakovačka "Meteor grupa", koja u vlasništvu već drži jedan dio proizvodnje (jaka alkoholna pića i brend Kisko) iz svojedobno kvaziprivatizacijom razmrvljenoga "Badela".
Od srpnja 2012. do početka rujna 2016. kroz četiri natječajna kruga država je pokušavala pronaći strateškog partnera za "Badel 1862". Bio bi raspisan i peti natječaj, da se nisu dogodili parlamentarni izbori. Naime, na zadnji javni poziv objavljen u svibnju ove godine stigle su ponude triju hrvatskih tvrtki ("Meteor", "Oštrc" i "Stanić grupa") te "St. Nicolausa" iz Slovačke, da bi nakon drugog kruga utakmicu nastavili "Meteor" i Slovaci.
Tri mjeseca trajala je mrtva trka između "Meteora" i "St. Nicolausa", kojoj je najviše kumovao baš tehnički ministar gospodarstva Tomislav Panenić otezanjem odluke o strateškom partneru premda mu je bilo jasno da svaki dan odgode, tvrtki koja se paralelno nosi i s predstečajnom nagodbom, stvara probleme u poslovanju.
Tek pri kraju mandata Panenić se odvažio na konkretan korak, usput i na priznanje da se s odlukom stalo zbog problema adekvatnosti kapitala ponuditelja. U prijevodu, "Meteor" je želio bez ulaganja preuzeti "Badelova" potraživanja po diskontnim cijenama, što bi bila fiktivna investicija. Nije bilo jamstva za stvarno ulaganje u "Badel 1862".
Panenić je ustvrdio kako je najmanje stotinu ljudi, na svim razinama, vršilo pritisak na njega da za strateškog partnera "Badela 1862" izabere upravo "Meteor grupu", a izravno je prozvao čak i vodstvo Hrvatske poštanske banke (HPB) zbog potpore "Meteoru" iako "o tome nisu izvijestili državu kao vlasnika, ni ministre financija i gospodarstva, što je vrlo loš odnos državne tvrtke prema Vladi".
Je li Panenić shvatio da mu se ne isplati posljednjih dana tehničkog mandata činiti bilo kakve poteze zbog kojih bi ga netko u budućnosti mogao teretiti za bilo kakvo pogodavanje u slučaju "Badel 1862"? Je li mu baš 'tvornica žestice'' došao glave? Bilo ovako ili onako, ostaje zapamćena i njegova izjava kojoj ne treba prijevod: "Nemam ništa protiv 'Meteora', ali – show me the money!"
Panenić je, po svemu, bio posljednja prepreka "Meteoru". Istina, slovački proizvođač alkoholnih pića "St. Nicolaus", ojačan hrvatskim partnerom "Viro tvornicom šećera", još se ne predaje i želi sudjelovati u utrci za otkup "Badelovih" potraživanja. A ona, utvrđeno je prekjučer na prvom ročištu u Fini, iznose 340 milijuna kuna. Država ukupno potražuje oko 40 posto navedenog iznosa, što znači da će imati ulogu u prihvaćanju plana financijskog i operativnog restrukturiranja.
"Badel 1862" rješava se u novom "modelu" po kojemu uprava tvrtke preuzima ulogu vlasnika, a taj novi "model" nominira "Badel 1862" za prvu kompaniju iz državnog portfelja u kojoj se, na temelju ocjene konzultantske tvrtke, strateški partner odabire u postupku bez formalne odluke države kao vlasnika. Time se uvodi presedan u raspolaganju državnom imovinom koji otvara puno pitanja.
U odlučujućoj fazi za "Badel" država danas samo prati proces i želi da se sve što prije riješi. Jer, još uvijek je otvoreno i pitanje tužbi malih dioničara koji traže da ih se namiri onako kako je država namirila i 'njihova' bivšeg predsjednika uprave Antu Perkovića. Treba puno kapitala za opstanak i razvoj "Badela 1862".
Tomislav Panenić je svoje rekao i odstupio, a onda se, s novim ljudima, sve promijenilo. Iako nova Vlada i nadležna ministarstva nisu imala vremena detaljno razmotriti situaciju oko "Badela", ministrica gospodarstva Martina Dalić i ministar državne imovine Goran Marić ustvrdili su da je "Meteor grupa" (naj)bolji ponuđač. A konačnu odluku donijet će vjerovnici, kažu sinkronizirano.
Najveći hrvatski proizvođač žestokih pića i vina grca u problemima. Izgubio je dobar dio tržišta, u bilanci su gubici pojeli temeljni kapital: imaju više od 400 milijuna kuna akumuliranih gubitaka, a 280 milijuna država kani pokriti denominacijom. No, koliko god "Badel" ima problema, toliko je svim potencijalnim ulagačima poznato da ima i vrijednost – od nekretnina, vinograda i podruma do poznatih brendova tradicionalnih alkoholnih pića i vina. I laiku je jasno što znači ime "Badel 1862" – 155 godina tradicije, dominantna pozicija na tržištu, nekretnine koje i danas vrijede više od 100 milijuna eura, 700 hektara vinograda, inopoduzeća...
Kao velika tvornica novca, "Badel" je oduvijek bio meta svakoj vlasti kojoj je tvrtka služila kao bankomat, financiranje skupih predizbornih kampanja i potplaćivanje moćnika, ali i meta krupnoga kapitala koji je u "Badelu" vidio potencijalnu zlatnu koku (ponovno za izvlačenje novca) zbog svojih proizvoda s izvoznim potencijalom.
