VIROVITICA
– Još samo do 16. travnja Virovitičani i njihovi gosti, u Velikoj izložbenoj
dvorani Gradskog muzeja, imaju prilike vidjeti odličnu izložbu slika (postavila
ju je povjesničarka umjetnosti Zrinka Studen) proslavljenog klasika hrvatskog
slikarstva, Mladena Veže (rođen 7.veljače 1916. godine u Bristu, na jugu Dalmacije).
Na prvorazrednoj likovnoj priredbi, koju već sada možemo uvrstiti u konkurenciju
za izbor kulturnog događaja godine, izloženo je četrdeset radova nastalih od
1958. do 2003. godine, samo djelić bogatog stvaralaštva slikara o kojemu su
pisali najistaknutiji likovni kritičari i povjesničari umjetnosti. Za virovitičku
izložbu odabrane su mrtve prirode autoportreti, vedute i slike posvećene velikanima
umjetnosti, hommage Juliju Kloviću, Manetu i tradiciji.
«Osim
što je izvrsni slikar Mladen Veža je dugogodišnji pedagoški djelatnik koji je
odgojio naraštaje i naraštaje profesora likovne kulture. Kao slikar, jedno vrijeme
je bio samozatajan, a i prešućivan zbog svog načina slikanja koji je u ono vrijeme
bio jako moderan. Naime, Veža nije pristajao na socrealizam zbog čega je bio
kažnjen, a prešućivano je i ono malo izložbi koje je imao. U Zagrebu, primjerice,
nije izlagao trideset godina. Izložbe koje su se, nakon toga, nizale, skupne
i pojedinačne, izazivale su veliku pozornost i oduševljenje publike. Razlog
tome je u načinu slikanja. Veža je slikar koji je radio nekoliko tema cijeli
život – glave teme su mu podbiokovski i zagrebački krajolici, pariške vedute,
interijeri i ono što je posebno zanimljivo - omaži pojedinim europskim slikarima.
Tu je Veža, možda, i najmoderniji i najtradicionalniji zato što europsku i svjetsku
tradiciju povezuje sa hrvatskim slikarstvom.
On,
naime, u motive pojedinih slika interpolira hrvatski krajolik, interijer dalmatinske
Zagore, i na taj način spaja tradiciju malog naroda s europskom tradicijom.
Veža je, što se manje zna, i velikan portreta. Posebnost tih portreta nije u
prepoznavanju lika nego u psihologizaciji. Osim toga, Veža je izvrstan crtač
i ilustrator koji je opremio stotine i stotine knjiga, a što se crteža tiče
tu je neotkriven i neistražen. Zato planiramo napraviti knjigu kojom ćemo predstaviti
njegove crteže», rekao je u povodu virovitičke izložbe, Mirko Kovačaević, tajnik
Hrvatskog sabora kulture i jedan od autora monografije o Mladenu Veži koju su
prije dvije godine izdali Ina i Školska knjiga.
Kovačević
je na otvaranju izložbe (otvorio ju je virovitički gradonačelnik Zvonko Kožnjak)
opširno govorio o Vežinom slikarstvu, a na kraju je recitirao jednu svoju pjesmu
posvećenu krajolicima. O Veži su govorili i neki od njegovih đaka – Ljiljana
Đeri, Bernarda Idžojtić i Tugomila Reder.
«Dogodilo
se nešto prekrasno, a to je da imamo čast vidjeti izložbu velikana hrvatskog
slikarstva. Davno sam bila njegova učenica, a sjećanja koja nosim su toliko
jaka da se nisu izgubila svih ovih godina. To je bio jedan divan, ozbiljan čovjek
koji je razumio studenta i koji nam je puno dao u mnogim tehnikama. Meni osobno
crtež i akvarel što je u meni ostalo cijeli život. Jako mi je žao što nije mogao
biti ovdje jer imamo odličnu dvoranu i predivnu publiku. Mi koji smo bili njegovi
učenici nastojimo gajiti to i dalje. Svako slobodno vrijeme koristimo za slikanje
i sretni smo ako se to ljudima sviđa», rekla je nastavnica likovnog odgoja i
virovitička slikarica Ljiljana Đeri.
Izložbu su organizirali Hrvatski sabor kulture te gradski muzeji iz Bjelovara
i Virovitice.
