Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Likovna umjetnost

Mladen Veža - još samo nekoliko dana u našem gradu

        12.04.2008.         2973 pogleda
Mladen Veža - još samo nekoliko dana u našem gradu
VIROVITICA – Još samo do 16. travnja Virovitičani i njihovi gosti, u Velikoj izložbenoj dvorani Gradskog muzeja, imaju prilike vidjeti odličnu izložbu slika (postavila ju je povjesničarka umjetnosti Zrinka Studen) proslavljenog klasika hrvatskog slikarstva, Mladena Veže (rođen 7.veljače 1916. godine u Bristu, na jugu Dalmacije). Na prvorazrednoj likovnoj priredbi, koju već sada možemo uvrstiti u konkurenciju za izbor kulturnog događaja godine, izloženo je četrdeset radova nastalih od 1958. do 2003. godine, samo djelić bogatog stvaralaštva slikara o kojemu su pisali najistaknutiji likovni kritičari i povjesničari umjetnosti. Za virovitičku izložbu odabrane su mrtve prirode autoportreti, vedute i slike posvećene velikanima umjetnosti, hommage Juliju Kloviću, Manetu i tradiciji.

«Osim što je izvrsni slikar Mladen Veža je dugogodišnji pedagoški djelatnik koji je odgojio naraštaje i naraštaje profesora likovne kulture. Kao slikar, jedno vrijeme je bio samozatajan, a i prešućivan zbog svog načina slikanja koji je u ono vrijeme bio jako moderan. Naime, Veža nije pristajao na socrealizam zbog čega je bio kažnjen, a prešućivano je i ono malo izložbi koje je imao. U Zagrebu, primjerice, nije izlagao trideset godina. Izložbe koje su se, nakon toga, nizale, skupne i pojedinačne, izazivale su veliku pozornost i oduševljenje publike. Razlog tome je u načinu slikanja. Veža je slikar koji je radio nekoliko tema cijeli život – glave teme su mu podbiokovski i zagrebački krajolici, pariške vedute, interijeri i ono što je posebno zanimljivo - omaži pojedinim europskim slikarima. Tu je Veža, možda, i najmoderniji i najtradicionalniji zato što europsku i svjetsku tradiciju povezuje sa hrvatskim slikarstvom.

On, naime, u motive pojedinih slika interpolira hrvatski krajolik, interijer dalmatinske Zagore, i na taj način spaja tradiciju malog naroda s europskom tradicijom. Veža je, što se manje zna, i velikan portreta. Posebnost tih portreta nije u prepoznavanju lika nego u psihologizaciji. Osim toga, Veža je izvrstan crtač i ilustrator koji je opremio stotine i stotine knjiga, a što se crteža tiče tu je neotkriven i neistražen. Zato planiramo napraviti knjigu kojom ćemo predstaviti njegove crteže», rekao je u povodu virovitičke izložbe, Mirko Kovačaević, tajnik Hrvatskog sabora kulture i jedan od autora monografije o Mladenu Veži koju su prije dvije godine izdali Ina i Školska knjiga.

Kovačević je na otvaranju izložbe (otvorio ju je virovitički gradonačelnik Zvonko Kožnjak) opširno govorio o Vežinom slikarstvu, a na kraju je recitirao jednu svoju pjesmu posvećenu krajolicima. O Veži su govorili i neki od njegovih đaka – Ljiljana Đeri, Bernarda Idžojtić i Tugomila Reder.


«Dogodilo se nešto prekrasno, a to je da imamo čast vidjeti izložbu velikana hrvatskog slikarstva. Davno sam bila njegova učenica, a sjećanja koja nosim su toliko jaka da se nisu izgubila svih ovih godina. To je bio jedan divan, ozbiljan čovjek koji je razumio studenta i koji nam je puno dao u mnogim tehnikama. Meni osobno crtež i akvarel što je u meni ostalo cijeli život. Jako mi je žao što nije mogao biti ovdje jer imamo odličnu dvoranu i predivnu publiku. Mi koji smo bili njegovi učenici nastojimo gajiti to i dalje. Svako slobodno vrijeme koristimo za slikanje i sretni smo ako se to ljudima sviđa», rekla je nastavnica likovnog odgoja i virovitička slikarica Ljiljana Đeri.

Izložbu su organizirali Hrvatski sabor kulture te gradski muzeji iz Bjelovara i Virovitice.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Likovna umjetnost