Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Ekologija

Mještani Jasenaša protiv gradnje odlagališta otpada

        05.04.2006.         1603 pogleda
Mještani Jasenaša protiv gradnje odlagališta otpada


VIROVITICA, 5. travnja - Ekološko društvo «Jasen» iz Jasenaša smatra da nema niti jednog elementa na osnovu kojeg bi se moglo ići u izgradnju odlagališta komunalnog otpada u Jasenašu kako je to odlučilo virovitičko Gradsko poglavarstvo. Nekoliko je bitnih razloga za takav stav: odlagalište bi se gradilo na izvoru potoka Tomašica i rijeke Ilove; nije održana javna rasprava na kojoj bi mještani bili upoznati s tom namjerom; ne postoji Studija utjecaja na okoliš, nema suglasnosti susjedne Bjelovarsko-bilogorske županije…

Umjesto javne rasprave vlast organizirala javnu tribinu

Prema prostornom planu uređenja grada Virovitice i Generalnog urbanističkog plana grada Virovitice određeno je da bi nova lokacija odlagališta komunalnog otpada bila smještena u glinokopu naselja Jasenaš, odnosno u iskopini koja je nastala vađenjem gline za potrebe ciglane “Opeko”.
U razdoblju od 3. veljače do 4. ožujka 2005. održan je javni uvid u prostorni plan uređenja Virovitice. Nakon javnog uvida, sredinom ožujka, umjesto javne rasprave držana je tribina u Mjesnom odboru Jasenaš. Na tribini je bilo riječi o infrastrukturi vezano uz naselje Jasenaš, a učesnicima tribine (stanovnici naselja Jasenaš) nisu bili izneseni stručni razlozi predstavnika arhitektonskog studija “Atelier X” iz Zagreba koji je izradio prostorni plan bez čijeg objašnjenja se ne može razviti javna rasprava što je regulirano i Zakonom o zaštiti okoliša. (Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornog plana N.N. 101/98) članak 9):
Iz tog članka proizlazi da građani i udruge sudjeluju u javnoj raspravi na način da:
- imaju pristup i uvid u prijedlog prostornog plana,
- mogu upisati prijedloge i primjedbe u knjigu primjedbi koja se obvezno nalazi uz prijedlog prostornog plana o kojem se provodi javna rasprava,
- postavljanjem pitanja u javnom izlaganju o predloženim rješenjima, na koja odgovara nositelj izrade, odnosno stručni izrađivač, usmeno ili u pisanom obliku,
- daju prijedloge i primjedbe u zapisnik o javnom izlaganju i
- upućuju nositelju izrade pisane prijedloge i primjedbe.
Na tribini su bili samo predstavnici Upravnog odjela za prostorno uređenje i komunalne djelatnosti i gradonačelnik Virovitice.

Zakašnjeli odgovor

U svibnju 2005. godine predstavnici Mjesnog odbora Jasenaš uložili su prigovor na Urbanistički plan da nova lokacija odlagališta komunalnog opada bude u naselju Jasenaš.
Odgovor je stigao tek sredinom prosinca 2005. godine kada je izvješće o javnoj raspravi bilo već prihvaćeno (9. studenog 2005.). Konačni prijedlog Prostornog plana definiran je 23. studenog 2005., a Gradsko vijeće prostorni plan je usvojilo na sjednici održanoj 21. prosinca 2005. Mišljenja smo da su slučajno ili namjerno zaboravili na članak 15. uredbe o javnoj raspravi u postupku donošenja Prostornog plana N.N. 101/98 gdje piše slijedeće: „Prije upućivanja konačnog prijedloga prostornog plana predstavničkom tijelu na donošenje, nositelj izrade dostavlja sudionicima u javnoj raspravi pisanu obavijest s obrazloženjem o razlozima neprihvaćanja, odnosno djelomičnog prihvaćanja njihovih očitovanja, prijedloga i primjedbi” .

Udruga misli da nisu ishodovane potrebne suglasnosti Bjelovarsko-bilogorske županije i suglasnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva da se prema prostornom planu uređenja grada Virovitice i Generalnog urbanističkog plana grada Virovitice odlagalište komunalnog otpada smjesti u blizini susjedne županije.

Odlagalište otpada izgradilo bi se u neposrednoj blizini izvora potoka Tomašice, koji se i sada znatno narušava virovitički «Opeco» eksploatacijom glinokopa. Prema Zakonu o Zaštiti okoliša (N.N. 82/94 članak 5. ) šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka, nastalo zbog ljudskog djelovanja. U ovom slučaju, narušava se prirodna funkcija izvora potoka Tomašica koji i uslijed najveće suše, kakva je bila, primjerice, 2003. godine nije presušio.

Gluha Ministarstva

Sabor Republike Hrvatske donio je 5. lipnja 1992. posebnu Deklaraciju o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj u kojoj se, među ostalim utvrđuje da će država zaštititi sva izvorišta pitke vode, a kvalitetu voda zadržati u zakonom propisanim kategorijama.
Deklaracija nadalje predviđa i aktivno sudjelovanje pojedinaca i interesnih grupacija u zaštiti okoliša. Ostvarivanje prava pojedinca na čist okoliš omogućuje se pravom na punu informaciju o stanju okoliša i pravom na sudjelovanje o odlučivanju o aktivnostima koje mogu imati utjecaja na okoliš, a jamči se i pravo na odgovarajuću zaštitu pojedinaca u slučaju ugrožavanja i zagađivanja, oštećenje okoliša (toč. VIII). Deklaracija proklamira pravo na zakonska sredstva i naknadu za one čiji su zdravlje ili okoliš bili ozbiljno ugroženi, kao i pravo na zakonska sredstva i naknadu za one čije zdravlje ili okoliš mogu biti ozbiljno ugroženi.

Hrvatski sabor na sjednici 14. listopada 2005., donio je: STRATEGIJU GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE gdje se preferira da svaka županija ima svoje odlagalište ili nekoliko županija zajedničko regionalno odlagalište.

U cilju zaštite okoliša i prirodnog krajobraza naselja Jasenaš (izvori pitke vode potoka Tomašica te izvori rijeke Ilove) stanovnici su potpisali peticiju.
Potpisalo ju je više od devedeset posto stanovništva, a podržali su je Ekološko društvo “Zeleni Osijek” i „Zelena akcija”.
O cijelom slučaju Udruga je dva puta obavijestili Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Uprava za zaštitu okoliša odnosno državnog tajnika prof.dr.sc. Nikolu Ružinskog i Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode Pomoćnika ministra Zorana Šikića, a danas nije stigao nikakav odgovor.

Još uvijek ne postoji ni procjena utjecaja na okoliš koja prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/2000) mora biti izrađena. «Područje na kojem žele napraviti odlagalište komunalnog otpada prema geološkoj sintezi nalazi se na terenu koje je nestabilno i u prirodnim uvjetima, a da ne govorimo pri djelatnosti čovjeka. Ovo područje je građeno iz lesa s lesiviranim tlima i pseudoglejima, koji su jako skloni eroziji, a problem erozije utoliko je složeniji što se nizvodno nalaze veći slatkovodni ribnjaci: Končanica, Kaniška Iva, a erozija ugrožava ribnjačarstvo zbog nanosa, stoga se postavlja pitanje kako će se to pitanje riješiti ako se odlagalište otpada postavi u dolinu između potoka Kruškovac i Jasenova», podsjeća Udruga.

Umjesto odlagališta – vodocrpilište

Bilo bi puno bolje da se na ovom području izgrade vodocrpilišta pitke vode jer se kakvoća voda prema nalazima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja odnosno Zavoda za prostorno planiranje nalazi u I kategoriji. U slivu rijeke Lonje, Česme, Ilove i Pakre u aluvijalnim vodonosnicima prevladavaju reduktivni uvjeti, s najboljom kakvoćom vode u području Lonjskog polja.
Članovi Mjesnog odbora Jasenaš 20. svibnja 2005. poslali su prigovor i podsjetili gradsku vlast da, prema prostornom planu Virovitičko-podravske županije odlagališta otpada ne mogu biti u: zaštićenim dijelovima prirode, slivnim područjima postojećih i planiranih akumulacija, zaštićenim područjima I, II i III A zone vodocrpilišta, zaštićenim područjima III B zone, osim iznimno uz posebne uvijete (vodopravne, sanitarne, uvjete zaštite okoliša i druge), izvorištima vode i šumskom prostoru.

Podsjetili su i na Članak 40. Zakona o zaštiti prirode koji kaže
(1) Vlažna staništa, uključujući vode, predstavljaju prirodne vrijednosti u smislu ovoga Zakona, te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju gdje je to moguće i prikladno.
(2) Na pitanja zaštite vlažnih staništa, uključujući vode, koja nisu uređena ovim Zakonom, primjenjuju se odredbe posebnih propisa.
(3) Pravne i fizičke osobe u obavljanju djelatnosti dužne su skrbiti o zaštiti voda od onečišćenja, poduzimati nužne mjere za smanjenje onečišćenja na najmanju mjeru i stalno pratiti stanje onečišćenja.
(4) Sva prirodna jezera i bare, sve lokve u priobalju veće od 0,01 ha, prirodne i doprirodne močvare veće od 0,25 ha, cretovi, te izvori i potoci s obalnim pojasom od dva metra, predstavljaju ekološki značajna područja u smislu ovoga Zakona.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

jovan pokrajac
15.12.2007. 13:05
Koim pravom odlagati smece na mojem imanju a pre toga me ne pitati za to? Odlaganjem smeca bice zagadjeni svi bunari u gornjem kraju Jasenasa.


Još iz kategorije Ekologija