Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  Poljoprivreda

Mještani Dolaca ne daju zemlju: Branit ćemo je i životom ako treba

  Goran Gazdek           13.12.2022.         3017 pogleda
Mještani Dolaca ne daju zemlju: Branit ćemo je i životom ako treba

Gotovo svi stanovnici malenog sela Dolci nadomak Orahovice već su danima na nogama odlučni obraniti svoje posjede na kojima Hrvatske vode planiraju graditi retenciju i akumulaciju. Okupljaju se oko 11 sati u središtu sela i javno poručuju da svoju imovinu ne žele ustupiti ni po kojoj cijenu jer se projekt priprema 16 godina, a njih nitko ništa za sve to vrijeme nije pitao niti ih je ikad obavijestio o planovima. Dovedeni su pred svršen čin. Svoju zemlju će, kažu, branit i životom ako treba.

„U ponedjeljak, 5. prosinca zaposlenici Hrvatskih voda s geodetski firmom Geosistem iz Virovitice probali su kradomice ući na naše privatne parcele i vršiti mjerenja i istraživanja kako bi započeli s kopanjem odvodnih kanala. Uspjeli smo ih spriječiti u tome, trenutno su odustali, ali ne znamo kakav će biti njihov sljedeći potez. Čuli smo da bi sljedeći put navodno došli s policijom i da bi mogli biti kažnjeni ako im ne dopustimo izmjere“, priča nam Matija Čačinović i napominje bi njegovom ocu gradnjom retencije i akumulacije bilo poplavljeno šest tisuća kvadrata šume.

No, uznemirenost nije od jučer. Istraživanja su počela zimus kad su na svojim parcelama vidjeli okolčena i označena mjesta s kolcima i armaturnim šipkama. Nisi ih o radovima izvijestili. „Išao sam prskati žito i vidio kolce. Pitao sam zašto ste nam gazili po žitu, tko će platiti štetu na kosilicama i tko će micati kolce? Nonšalantno su mi odgovorili da su mjerili i da ih sami povadimo. Pa ne želim vaditi nešto što je netko drugu neovlašteno i bez dozvole postavio na tuđem“, širi ruke Matija Šalek i napominje kako gubi vrijeme na prosvjedima i sastancima, a noćima zbog sekiracije ne spava dobro. Brine ga što može ostati bez pet jutara šume.

Šuma je žiteljima Dolca osnovni izvor ogrijevanog drveta. Na posjedima su i hrastovi stariji od stotinu godina. Energetska kriza je na vrhuncu, cijene divljaju, plina bude ili ne bude što dodatno pojačava zabrinutost. „Imam dva jutra šume u komadu, teškom mukom i radom sam došla do toga. I sad bi mi to uzeli. Mirovina je mala, 1800 kuna. Nama treba 30 metara drva za grijanje. Kako ću ih kupiti“, pita Ružica Šutić i nepokolebljivo dodaje: „Šuma je budućnost svih naraštaja, nema tih novaca za koje bih ju dala, ni za sto tisuća eura. Ako počnu kopati ja ću stati pred njih pa neke mene zakopaju u tu rupu“.

Sve i da žele prodati ponuđeno im je ponižavajuće malo novaca. „Za retenciju još nismo dobili ponudu, za akumulaciju su izračunali 2,27 kune po četvornom metru. To je strašno malo, ispada je kvadrat zemlje, pola jedne cigare. Ali za nas ona nema cijenu, nama je ona najskuplja, više nego na moru. Prodat neću, pristao bih na zamjenu, ali to nije moguće jer Hrvatske vode nemaju zemlje. Neki su čak dobili da njihove parcele, livade i šume, nemaju nikakvu vrijednost. Slavonska zemlje, eto, nema vrijednosti“, srdit je Šalek.

Marko Pađan je stočar, uzgaja 13 grla krava i godišnje proizvede 100 tisuća litara mlijeka. Ostao bi bez dva jutra šume, a prema nacrtima kanal bi presjekao ionako mali pašnjak. „Na sve probleme koje imaju stočari i proizvođači mlijeka još i ovo. Na natječaju za zemlju nisam dobio ni kvadrata. Imam obitelj, dvoje djece i rezistencija mi je ozbiljno ugrožena“, zabrinut je Pađan.

Retencija i akumulacijsko jezero Marijanac bili bi podignuti nekih stotinjak metara od glavne seoske ceste. Projekt je upisan u prostorno planske dokumentacije Virovitičko-podravske županije i Grada Orahovice još 2006. godine i vrijeme mandata tadašnjeg župana Tomislava Tolušića i gradonačelnika Josipa Nemeca. Retencija je površine četiri, a akumulacije 25,7 hektara što građevinskog što šumskog područja. Hrvatske vode posjeduju pravomoćne lokacijske dozvole temeljem kojih su izrađeni geodetski elaborati parcelacije zemljišnih čestica, a ishođenje građevinskih dozvola je u postupku.

U selu tvrde da nikakva voda ne prolazi kroz mjesto, postoji tek jedan pritok kojeg zovu Suhi potok jer vode u njemu ima tek zimi i u rano proljeće dok je preko cijele godine prazan zbog čega su ga stariji mještani nazvali suhim.

„U njemu nema vode ni sada kada kiše padaju i ne nam kako će napuniti jezero. Kad smo ih suočili s tom činjenicom rekli su nam da nisi bogovi pa da mogu predvidjeti kada će biti vode. Pa čemu onda studije, zašto onda kopaju? Kažu da brane sela tamo dolje, ali mi znamo da ta sela ne plivaju kad su kanali čisti“, odrješit je Šalek.

U Hrvatskim vodama pak ističu da je Marjanac vodotok drugog reda, bujičnog karaktera i najveće vodostaje ima kod obilnih oborina u kratkom vremenu. U takvim okolnostima, piše u dopisu Mjesnom odboru, provedba obrane od poplava teško je predvidiva, a najugroženija su naselja u nizvodnom, ravničarskom terenu, sjeverno od pruge Osijek-Koprivnica.

Na pitanje o protoku vode u sekundi u Suhom potoku direktor Vodno-gospodarskog odjela za Dunav i donju Dravu u Hrvatskim vodama Željko Kovačević tvrdi da se kod takvih vodotoka ne mjeri protok vode u sekundi jer on nije mjerodavan za planiranje nikakvih aktivnosti kojima se provodi zaštita od poplava već se radi hidrološko-hidraulička obrada sliva i korita vodotoka te na osnovu tih rezultata planiraju tehnička rješenja kojima će se ostvariti zaštita.

Tek ove jeseni su organizirani sastanci s mještanima na kojima su uz predsjednika Mjesnog odbora Marija Gubeljaka bili nazočni i gradonačelnik Orahovice Saša Rister i direktor Kovačević.

„Odabrano rješenje i smještaj su u skladu s prostornim planom Virovitičko-podravske županije, Osječko-baranjske županije, Prostornim planom uređenja Grada Orahovice, Općine Zdenci, Općine Feričanci i Općine Đurđenovac. Riječ je o kapitalnom infrastrukturnom projektu kakve planiramo graditi na još deset lokacija“, kazao je tom prigodom Kovačević.

Dolčani su, međutim, nezadovoljni odgovorima. „Donijeli su hrpu papira, raznoraznih dozvola, studija utjecaja na okoliš, nacrta i projekata, ali niti na jedno konkretno pitanje nije znao odgovoriti. Kažu nam to je državnog interesa, ali tko je to odlučio? Koga god pitamo, u Gradu Orahovici i Županiji nitko ništa ne zna. I u Mjesnom odboru svi šute“, govore uglas.

Ako se planovi Hrvatskih voda realiziraju 110 obitelji će ostati bez svoje djedovine. Čini se da je selo jedinstveno, na prosvjede dolaze i oni koji nemaju sada nemaju takvih problema, ali im je stalo do razvoja mjesta jer Dolci su prigradsko naselje iz kojeg ljudi ne odlaze.

„Ne samo da mlade obitelji ostaju, nego dolaze iz drugih krajeva, kupuju kuće. Moj unuk ima 22 godine, je rođen na Krku, tamo je odrastao i završio školu, ali se preselio ovdje, tu želi živjeti. Stalno govore o projektu Slavonija, ali ako ga tako vide onda ovdje nema budućnosti. Moj unuk je rekao: Ako tako bude, ja tu neću moći ostati“, objašnjava nam Ružica Šutić.

„Ako tako bude svi će otići“, nadovezuju se ostali sugovornici, „ ali borit ćemo se do kraja pa do toga neće doći“.

„Vjerojatno netko želi oprati novce preko tog projekta jer nema drugog objašnjenja za tu i takvu otimačinu. Odlučili smo mirnim prosvjedom traktorima prepriječiti poljski put kako uzurpatori ne bi mogli proći, a uzeli smo i odvjetnika“, kaže Matija Čačinović.

Prošlo je podne, ljudi se polako razilaze žureći na započete poslove. Auti prolaze glavnom seoskom cestom. Jedan se zaustavlja, čovjek otvara prozor i viče: „Na dajte da vas poplave, ne dajte“.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda