Mjesec knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici Slatina: Cvijeta Grijak „Doba limenog teleta“

Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2017, Gradska knjižnica i čitaonica Slatina priredila je u petak, 27. listopada 2017, književni susret i predstavljanje knjige „Doba limenog teleta“, autorice Cvijete Grijak. Gost večeri bio je poznati hrvatski dramaturg, novinar i književnik Robert Roklicer.

Cvijeta Grijak je, po riječima Roberta Roklicera, uzletjela na visoko mjesto domaćega pjesništva neposrednim i prirodnim razgovorima, kombiniranjem crnohumornog oslikavanja stvarnog u stvarnosno iskustvo, lišena svake patetike ili tek naglašenog realističnog vođenja poetske naracije čija životnost ponekad vodi blagom vulgarizmu.

Njezini junaci lišeni su svake aure, nagi i ogoljeni. Njezino viđenje međutim nije negativističko, nihilističko ili depresivno: neprestano joj na usnama titra smiješak crnnog humora koji je u modernom svijetu punom normabela, praksitena, heleksa, najveća pobjeda.

Cvijeta ne priznaje lažne društvene konvencije koje uvijek služe tome da bi ih ljudi obilato kršili, ona sve hladno promatra, komentira, prokazuje moralne margine i destruktivnost, reagira nesputano i slobodno dok maske polako padaju.

U njezinim stihovima progovara visok stupanj društvene svijesti i ponekad poručuje kako oni drugi još nisu pribrojili žrtve privatizacijske partizanskim, a obje počinju sa p. , ogorčenost stanjem u kojem se pojedinac nalazi kao društveno biće, pitanje istinske ljubavi…

I dok pjesništvo Roberta Roklicera nema pjesnika s kojima bi mogao naći zajednički korijen, mislim da Cvijeta stidljivo svojom ironijom poigravanja sa stvarima, odnosima i stanjima, humornim nadmetanjima muškog i ženskog lika koji završava njihovim raskidom, ponekom kupljenom djevojkom vremešnog starca kojega najviše boli mjesto gdje drži novčanik, slijedi Roberta.

Slično Rokliceru, i ona svoje pjesme pretvara u kratke priče koji odgovara njegovu kratkom, ali vrlo efektnom proznom diskursu kojega je ponekad teško razlučiti.

Ono na čemu joj čestitamo je njezina snaga, njezina potisnuta nježnost, sumorna i gruba, ali nikako nepromišljena ili vulgarna.

Sadržajno je zbirku podijelila u tri dijela uokvirene u mudroslovnim izrekama Cicerona, Andrića i Goethea.