ZAGREB - Sudeći po ovomjesečnom sastanku Virovitičana u Zagrebu,
Virovitičani su, kroz povijest, dali velik doprinos hrvatskom jeziku. Prof.
dr. sc. Mirko Peti, znanstvenik s Instituta za hrvatski jezik
i jezikoslovlje, inače rođen u Gornjem Baziju, đak virovitičke gimnazije, predstavio
je djelo još jednog velikog jezikoslovca, također rođenog Virovitičanina. Tomo
Maretić, jezičar koji je živio na prijelazu iz 18. u 19 stoljeće, rodio
se u Ćoljuku, današnjoj Rusanovoj ulici, a poznat je po svojim prijevodima s
latinskog i grčkog - preveo je i Odiseju i prvi uveo heksametar u hrvatski jezik.
Maretić je bio i jedan od urednika Akademijinog rječnika hrvatskog jezika, završenog
tek poslije njegove smrti 1938. godine i jedan je od jezikoslovaca zaslužnih
za normiranje hrvatskog književnog jezika i za uvođenje štokavskog ijekavskog
narječja kao jezič nog standarda. Iako je bio "vukovac", suprotstavljen
zagrebačkoj jezičnoj školi, napisao je filološki relevantnu gramatiku hrvatskog
književnog jezika, koja je doživjela tri izdanja.
Diskusija o djelu Tome Maretića u Društvu Virovitičana u Zagrebu proširila se
na primjedbe današnjoj normi književnog jezika i zaključeno je kako jezično
čistunstvo, puzrizam, s jedne strane pomaže jezičnoj normi, a s druge strane
sputava govorni jezik. Jezik hrvatskih glumaca, koji pokušavaju govoriti "književno"
zato djeluje usiljeno i izvještačeno, primijećeno je.
Za sljedeći sastanak Mirko Kovačević, dopredsjednik Društva
Virovitičana u Zagrebu najavio je predstavljanje časopisa Matice hrvatske Zavičaj
i nove zgrade knjižnice o kojoj će govoriti ravnatelj prof. Ivan Zelenbrz.
Predsjednik društva prof. Vladimir Kolesarić off the record
je primijetio kako su sastanci Društva Virovitičana u Zagrebu na visokoj razini,
čime se malo koje zavičajno društvo može pohvaliti. Prema njegovim riječima,
Virovitičani u Zagrebu spremni su podržati inicijative za oživljavanje kulturnog
života Virovitice, o čemu će biti riječi na sljedećim sastancima.
