Poklopit će se. Gotovo u dan. U nedjelju 18. svibnja održat će se lokalni izbori. A dan poslije, u ponedjeljak 19. svibnja, bit će točno godinu dana otkad je u Saboru izglasan treći mandat Andreja Plenkovića. Nakon što 1. lipnja prođe i drugi krug lokalnih izbora, sljedeće tri godine političari ne bi trebali biti opterećeni izlascima na političko tržište - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije Glasa Slavonije.
Tako i premijeru Plenkoviću ostaju tri godine mandata tijekom kojih bi napokon mogao učiniti nešto veliko. Po čemu će biti upamćen. Njegov veliki politički finale. Tri su godine i pred oporbenim političarima i strankama. Tijekom kojih bi se ozbiljne ekipe mogle zbrojiti, organizirati i osmisliti što bi i kako radile da im se nakon 36 mjeseci političke hladovine u saborskim klupama pruži prilika da vode zemlju.
Reaktivne politike
Dok ne prođu izbori, od političara, nenaviknutih na izlazak na tržište, ne može se očekivati nešto konstruktivno. Neće ni slušati prijedloge, osim PR-ovskih, usmjerenih na maksimiranje glasova. Pa premijer Plenković, nakon što je ekstremnim rastom plaća u javnom sektoru kupovao parlamentarne glasove, sada lijepim pričama o rastu mirovina pokušava odobrovoljiti starije glasače. Panika je, čini se, tako velika, da se naklonost birača pokušava kupiti i aktiviranjem istraga protiv političkih konkurenata. Zaboravlja se pritom da su SDP i ekipa deset godina pokušavali na otkrivanju HDZ-ovih afera dobiti izbore. I nisu uspijevali.
Prije dva mjeseca u ovoj je rubrici tema također bila ekonomija nakon lokalnih izbora. Ali okrenuta prema poslovnoj zajednici i upozorenju da u lipnju zbog raznolikih prijetnji ne bi trebalo bezbrižno odlaziti na godišnje predodmore. Opasnosti ostaju, ali, valjda i pod dojmom konačno pristigloga proljeća, nameće se tema što bi na političkoj i ekonomskoj makrorazini mogle biti prilike.
Tračak nade da bi se u Hrvatskoj moglo dogoditi nešto strateški konstruktivno jest najava da bi se za istim stolom napokon mogli naći premijer Plenković i predsjednik države Zoran Milanović. Ako dva velika ega sjednu za isti stol, onda možda i ostala razjedinjena politička i ekonomska pamet može započeti dijalog o budućnosti zemlje.
Nažalost, i najavljeni susret Milanović – Plenković reaktivne je prirode. Na stolu će biti strategija obrane, plan razvoja Oružanih snaga i uvođenje vojnog roka. Nešto što je trebalo napraviti, ako ne prije, a onda s početkom ruske agresije na Ukrajinu. Dakle, prije tri godine.
Svih dosadašnjih godina Plenkovićeva premijerovanja u fokusu su bili iznuđeni odgovori na krizne situacije (Agrokor, korona, rat u Ukrajini, sada Trumpove carine…). Krizni menadžment, treba priznati, i nije bio tako loš. Ali za održivu budućnost države i zajednice uz političare vatrogasce nužni su oni koji mogu artikulirati dugoročne scenarije i strateško usmjeravanje države.
Kad urednik Lidera traži od svojih novinara da u svakoj temi imaju bar neki primjer, legitimno je da oni, čitajući ove ‘Ekonomalije‘, očekuju primjer što bi to Plenković trebao napraviti u sljedeće tri godine da ostane zapamćen po nečemu velikome.
Vijest iz budućnosti
Neka odgovor bude sadržan u vijesti iz budućnosti. Ona bi glasila ovako: ‘HDZ je 2028. još jednom premoćno pobijedio na parlamentarnim izborima. Zasluge za to ima predsjednik stranke Andrej Plenković koji je imao viziju i hrabrost za potpredsjednika Vlade prije dvije godine imenovati umjetnu inteligenciju treniranu na zakonima i praksi Norveške i Singapura. Zahvaljujući njoj Hrvatska je dobila vizionarsku strategiju razvoja do 2035. AI je napisao i nove zakone koji su efikasno reformirali zdravstveni sustav, pa se u Hrvatskoj više ne čekaju ni najzahtjevniji pregledi i operacije. Korupcija u javnoj nabavi smanjena je za 80 posto. Uštede su usmjerene u mirovinski sustav. A kombinacija politika koju je smislio i kontrolira AI potpredsjednik Vlade dignula je hrvatsku industriju i izvoz do nevjerojatnih razina.
Andreju Plenkoviću četvrti je put ponuđeno da sastavi vladu, ali on se zahvalio. Zbog rezultata u vođenju Hrvatske s pomoću umjetne inteligencije zamoljen je da preuzme predsjedanje Europskom komisijom.‘
Ovo vam izgleda kao posljedica autorove prebujne mašte i pretjeranog čitanja ZF romana u mladosti? Možda. Ali onako usput, jeste li uočili vijest da je Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata upravo odobrila pokretanje prvoga integriranog regulativnog ekosustava na svijetu temeljenoga na umjetnoj inteligenciji? Pojednostavnjeno, zakone će pisati i kontrolirati – na temelju najboljih svjetskih praksi – umjetna inteligencija.
