Vlada je javnosti predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata težak 4,8 milijardi kuna. Paket djeluje kao solidno osmišljena kombinacija smanjenja PDV-a i različitih oblika subvencija pojedincima, poduzećima i poljoprivrednicima.
Ovakav paket imat će, međutim, dugoročnije održive učinke ako je točna dijagnoza da je probuđena inflacija tek posljedica nesretnog spleta okolnosti, poremećenih globalnih dobavnih lanaca i neočekivanoga jednokratnog visokog rasta cijena energenata. Ali ako je dijagnoza pogrešna, ako je splet nesretnih okolnosti zapravo samo raspirio inflaciju koja je dugo tinjala, onda vatrogasne mjere kojima pristupaju vlade mnogih zemalja, pa tako i hrvatska, neće prouzročiti željeno smirivanje rasta cijena. U tom slučaju izazovi su vrlo ozbiljni - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije, tjednik Lider.
Srednje i mlađe generacije nemaju osobno iskustvo inflacije (i hiperinflacije) koje smo na zalasku socijalizma iskusili mi rođeni 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. Za bolje razumijevanje ovoga što se upravo događa možda bi pomoglo povlačenje paralele inflacije s COVID-om.
Sličnosti između inflacije i COVID-a počinju time što su obje pojave oku nevidljive. Vrlo su zarazne. Zaraza dolazi u valovima. Nema tih mjera koje obje epidemije mogu zaustaviti na granicama neke zemlje. Inflacija, kao ni COVID, ne namjerava uništiti tijelo koje je zarazila, ali žrtve su ipak brojne. Kod COVID-a fizički stradavaju ljudi, kod inflacije direktne su žrtve tvrtke koje završe u stečaju, ali onda i obitelji kojima se urušava standard. Kao što je COVID posebno opasan za imunokompromitirane osobe, tako virus inflacije može biti fatalan za pojedince i tvrtke koji nisu dovoljno financijski otporni. Koji su visokozaduženi. Čak i opće mjesto o ugroženoj starijoj populaciji može imati paralelu. Zbog rasta cijena namirnica i režija, s jedne strane, i neizbježnog zaostajanja rasta mirovina, s druge strane, starija umirovljenička populacija posebno je ranjiva.
Inflacija, definirana kao samorastući rast cijena ili opisana kao inflacijska spirala, teže je izlječiva od COVID-a. Za COVID je medicinska znanost relativno brzo dala odgovor u obliku cjepiva. Učinkovitost nije dovoljno visoka, ali zaštitu od težih posljedica ipak daje. Nažalost, ekonomska znanost još nije smislila cjepivo protiv inflacije. Umjesto da zaraženi rastom cijena pretrpe ubod iglom, ekonomski subjekti, pojedinci, obitelji i tvrtke moraju na dugotrajan i za većinu bolan tretman. Koji se sastoji u smanjivanju realne kupovne moći (prevelika potražnja uz ograničenu ponudu okidač je za inflaciju). Temperatura se kod inflacije snižava lijekom koji se zove rast kamatnih stopa. Nuspojave su za mnoge vrlo neugodne, posljedice dugotrajne, a oporavak spor.
Možda i glavni argument za tezu da je inflacija nezgodniji virus od koronavirusa jest ponašanje zaraženih. Većina pogođenih koronavirusom ipak prihvaća da treba paziti da namjerno ne zarazi svoju okolinu. U slučaju inflacije akteri, od tvrtki do pojedinaca, pokušavaju se izliječiti tako što će nekoga namjerno zaraziti. Kad tvrtka dobije veći račun za plin, učinit će sve da zarazu prenese na kupce svojih proizvoda ili usluga. Kad pojedinac dobije veće račune, pritisnut će poslodavca ili državu zahtjevom za veću plaću. Tvrtka popusti pa višu cijenu radne snage nastoji prevaliti na kupce. Zaraza se nezaustavljivo širi, indeksacija cijena postaje uobičajeno ponašanje, zbog čega inflacijska spirala radi sve veće krugove.
Svjedoci smo da koronavirus, nadajmo se da je došla ta faza, s vremenom slabi sâm od sebe. Virus inflacije ne pokazuje želju za slabljenjem. Imunitet krda postiže se tek kad se nakon bankrota mnogih aktera uspostaviravnoteža između ponude i potražnje.
Dodatno, za političke vođe na vlasti koronavirus manje je opasan od virusa inflacije. Za koronavirus ipak je kriva priroda. Za virus rasta cijena može se s mnogo argumenata okriviti svjetske i lokalne vođe koji nisu dobro upravljali ekonomijom. Onda je do nemira, ozbiljnijih od protesta protiv COVID potvrda, samo nekoliko koraka.
Treba se nadati da će se pandemija inflacije zbilja smiriti 'u drugoj polovini godine'. I da će paketi kakav je ovaj Vladin biti od pomoći. Ako je dijagnoza, međutim, pogrešna, lijekovi koji su usmjereni na ublažavanje posljedica rasta cijena vrlo se izgledno mogu pokazati kao poticaj inflacijskoj pandemiji. Umjesto smanjenja platežno sposobne potražnje ona se paketima Vladinih mjera dodatno pumpa. To je kao da se požar gasi benzinom.