Banner
U Hrvatskoj 10 slučajeva majmunskih boginja, očekuje se dolazak cjepiva
Hrvatska po stanovniku godišnje baca oko 71 kilogram hrane
Djeci iz Ukrajine darovani bicikli, romobili, role i oprema
Na Makarskom primorju više od 55.000 gostiju
U Međimurju otvoren vidikovac na Mađerkinom bregu s pogledom na četiri države
Njemački predsjednik: Putin vodi rat protiv europskog jedinstva
Neslužbeno: gorivo će pojeftiniti

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Urušena državna institucija – pobjednička pojava u 2021.

  Miodrag Šajatović/Lider           10.12.2021.         1393 pogleda
Miodrag Šajatović: Urušena državna institucija – pobjednička pojava u 2021.

Svakog prosinca jedne 'Ekonomalije' posvećene su izboru pojave godine. Pobjednici su bili: konkurencija (2005.), korupcija (2006.), neočekivana Sanaderova izborna pobjeda (2007.), pomahnitala burza (2008.), ulazak u NATO (2009.), izgubljeno vrijeme (2010. i 2011.), Njegovo Veličanstvo radno mjesto (2012.) i apatija (2013.). Godine 2014. tu su titulu podijelili aplikacija i izvoz, 2015. pobijedio je izlazak iz recesije, 2016. pojava godine bio je nedostatak radne snage. Agrokor i državni proračun pobijedili su 2017. Migracije su bile izbor za 2018., a za 2019. bio je to 'vjetar' koji je tiskanjem novca gurao svijet u produljeno razdoblje bez recesije. Pojava 2020. bio je Homo sapiens izgubljen u vrtlogu pandemije COVID-19 - piše Miodrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Ako izuzmemo nastavak pandemije koronavirusa (bio bi to preočekivan izbor), za 2021. u konkurenciji su bili Nacionalni plan oporavka, izvoz robe, buđenje inflacije i nestašice uzrokovane poremećenim globalnim lancima opskrbe. Plan oporavka tek se treba dokazati. Izvoz je već znao biti pobjednik. Inflacija i nestašice svoju će (ne)postojanost pokazati tek u 2023.

U takvim okolnostima, pobjednik, dakle pojava godine su – urušene državne institucije!

Serija potresa

Ako instituciju, pojednostavnjeno, definiramo kao oblik društvene organizacije koja bi trebala ispuniti određenu funkciju u društvu, a koja se pridržava pravila (moralnih i pravnih) kako bi mogla ispuniti svoju ulogu, onda nije teško naći primjere državnih institucija koje se gromoglasno urušavaju.

Samo na slučaju preplaćenog softvera za Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (afera Žalac) moguće je vidjeti urušavanje DORH-a, Uskoka, agencije SAFU i Banskih dvora. Ostaviti u fotelji glavnu državnu odvjetnicu koja nije govorila istinu o stavljanju slučaja Žalac u ladicu (pa je morala intervenirati institucija EU) jedan je u nizu potresa kojima se, poput kule od karata, ruše institucije države. I povjerenje zajednice u njih.

Kad bi se zgrade u kojima su urušene institucije i stvarno srušile, posljedice bi bile deseterostruko dramatičnije od onoga što su učinili prirodni potresi. Zagreb bi bio pun ruševina. Jedna od zgrada koje bi bile srušene je i sjedište Državnog zavoda za statistiku. Ne uspjeti provesti popis stanovništva u roku, produljivati jednostavan posao dvaput, pokazuje koliko je devastirana ta institucija. Tako biva kad se sposobni maknu, a dovedu partijski podobni. Uruši se institucija.

O sudstvu nema potrebe posebno govoriti. Gotovo do temelja urušio ga je osuđeni i odbjegli Zdravko Mamić dokazima koliko su gramzljivi i potkupljivi mnogi (naravno ne svi) suci.

Onda je tu predsjednik države Milanović, koji urušava instituciju predsjednika RH. Najavom da će vojska spriječiti ulazak sanitarnih inspektora na Pantovčak ozbiljno se narušava statika institucije predsjednika RH. Slično kao što to u isto vrijeme s Ministarstvom obrane, uz blagoslov premijera Plenkovića, čini aktualni ministar Banožić.

Vanđelićev izazov

Političko nasilje nad institucijama države traje godinama. Samo zbog onih unutar institucija koji nastoje biti profesionalci nije se dogodio potpuni kolaps. Ali sad ti potporni stupovi više ne mogu držati konstrukciju na koju vladajuća politička garnitura, predvođena HDZ-om, svaljuje sve veći teret kompromitacije.

Kad su vođe kapitalističkog Zapada početkom 90-ih godina prošlog stoljeća pisale šalabahter za vodstva tranzicijskih zemalja, recept se sastojao od liberalizacije tržišta robe i kapitala, globalizacije i privatizacije. Namjerno ili slučajno, kreatori su izostavili da za funkcioniranje tržišne ekonomije trebaju jaki regulatori. Pa je došlo do utakmice bez sudaca.

Sanirati razrušene institucije nije izgledno. Velika je nada bio novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda Dobronić. A evo, već se protivi transparentnosti kad je riječ o sudačkoj imovini.

Ima i novih institucija. Primjerice, ambiciozni Damir Vanđelić oformio je Fond za obnovu na transparentnim temeljima. Ostavlja infrastrukturu koja omogućuje potpunu preglednost tko je i koliko naplatio za obnovu svake zgrade.

Bit će iznenađenje ako njegova ostavština ne bude vrlo brzo 'prefarbana' netransparentnošću. Što bi se potresnim rječnikom reklo, veliki su izgledi da se i na novoizgrađenu instituciju za godinu-dvije treba staviti žuta, a možda već i crvena naljepnica. Koja će označiti još jednu instituciju koja nije pogodna za stanovanje pravne države u njoj.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije