Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: U očekivanju sposobnog i moćnog potpredsjednika za gospodarstvo

        18.03.2024.         1234 pogleda
Miodrag Šajatović: U očekivanju sposobnog i moćnog potpredsjednika za gospodarstvo

Sljedeća dva mjeseca bit ćemo preplavljeni uobičajenim političkim predizbornim folklorom. Naravno, za biznis-zajednicu nije nevažno hoće li HDZ ostati na vlasti ili će lijeva koalicija nekako uspjeti steći glasove za sastavljanje vlade. Međutim, ako se poduzetnik ili menadžer odmakne i pogleda širu sliku, može zaključiti da će najvažnija stvar biti tko će nakon sastavljanja ove ili one vlade biti potpredsjednik za gospodarstvo - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije, tjednika Lider.

U hrvatskom gospodarstvu stvorena je kritična masa financijski potentnih tvrtki koje bi bile sposobne napraviti kvantni skok. Nakon kojega stope rasta BDP-a ne bi bile limitirane na oko tri posto. Skok je, međutim, nemoguć bez kvalitetnog partnerstva s nekim u vladi. Nekim tko ima znanje, viziju i hrabrost maksimirati potencijale ovdašnjih poduzeća. Ni Andrej Plenković ni Peđa Grbin nisu ni ekonomisti ni ljudi s iskustvom iz realnog sektora. Ostaje varijanta da izaberu jakog potpredsjednika za gospodarstvo. Kojemu će dati političku potporu. I kojega neće sputavati u radu. Što nije lako, jer takvi ekonomski stratezi mogu smetati u dnevnim političkim trgovinama i populističkim smicalicama.

Kupusijada na djelu

Nažalost, iskustvo s potpredsjednicima zaduženim za gospodarstvo u dosadašnjih petnaest vlada i tri desetljeća porazno je. Kakvih je tu turbulencija i lutanja bilo, kakav je kupus u pitanju, dobro da je u biznisu ostao kamen na kamenu.

 

A počelo je obećavajuće. Prvi potpredsjednik, onaj u vladi Stipe Mesića (1990. – 1991.), bio je profesor Mate Babić. Ministar društvenog planiranja bio je ugledni dr. Stjepan Zdunić. Postojalo je ministarstvo energetike i industrije. U vladi Jože Manolića potpredsjednik za gospodarstvo bio je Franjo Gregurić. Bili su tu Babić i Zdunić. U vladi Franje Gregurića već je došao nedovoljno iskusni Jurica Pavelić.

Zdunić se još držao kao ministar gospodarskog razvoja. U vladi Hrvoja Šarinića Mladen Vedriš pokušavao je ozbiljno promišljati o ekonomskoj budućnosti Hrvatske. Ali kratko je trajao njegov mandat. Neki drugi igrači bili su bliži predsjedniku Franji Tuđmanu. Onda, 1993., u vladi Nikice Valentića svoje ideje počinje provoditi Borislav Škegro. Zaslužan je za slamanje hiperinflacije, ali i za tečajno stavljanje utega izvozno orijentiranoj industriji. I danas će neki uvjeravati da tečaj nema veze s industrijskim izvozom. Ako u vezi s tim i može biti slobodnih uvjerenja, činjenica je da je Škegro ukinuo ministarstvo industrije. Industriju je utopio u ministarstvo gospodarstva. I sljedećih 28 godina, sve do danas, industrija, koja je u svim razvijenim zemljama glavni pokretač ekonomije, u Hrvatskoj nema svoje samostalno ministarstvo.

Ivica Račan je kao premijer dvojicu stručnjaka stavio na pogrešna mjesta. Mato Crkvenac trebao je biti strateg, a Slavko Linić ministar financija. Onda su došle dvije vlade Ive Sanadera. Damir Polančec nije imao kapacitet osmišljavati gospodarsku budućnost Hrvatske. U kratkotrajnoj vladi Jadranke Kosor nešto je pokušavao Domagoj Milošević, ali kratkoročni interesi druge i treće razine HDZ-ovaca brzo su ga neutralizirali. U vladi Zorana Milanovića prvi potpredsjednik bio je, do nesreće na cesti u Mađarskoj, Radimir Čačić. Ali on je, s arhitektonskim backgroundom,bio izrazito projektno usmjeren. Nije i strateški promišljao. U sljedećoj, Orešković-Karamarkovoj vladi nije bilo potpredsjednika koji bi se razumio u ekonomiju. Ministar gospodarstva bio je Tomislav Panenić!

Plenković je u svojoj prvoj vladi imao rekordnih devet potpredsjednika. Za ekonomiju je bila zadužena Martina Dalić. Mogao je to biti dugoročno uspješan proces upravljanja nacionalnim ekonomskim razvojem da nije bilo afere Agrokor, u čijem je rješavanju Dalićka politički izgorjela.

Ekonomski strateg Butković

Onda ju je na mjestu potpredsjednika formalno zamijenio ministar financija Zdravko Marić, ali on čak i na konferencijama nije bio sretan kad bi ga netko oslovio potpredsjednikom. Nije se htio miješati u funkciju koja je davno izgubila smisao i snagu. Danas bi, vjerojatno, ne više od deset posto anketiranih znalo da se gospodarskim promišljanjem hrvatske ekonomske budućnosti bavi potpredsjednik Oleg Butković. Uz izmjene potpredsjednika za gospodarstvo kao na tekućoj traci mijenjali su se i ministri gospodarstva. U petnaest vlada naredalo ih se dvadeset troje. Istodobno je bilo samo osam ministara financija. Premijerima je državna blagajna oduvijek važnija od neke tamo poslovne zajednice, koja puni proračun pomagali joj ili ne.

Izgledi da bi se u šesnaestu vladu od osamostaljenja mogao probiti netko s ekonomskim znanjem, vizijom, hrabrošću i potporom premijera, nažalost, baš i nisu veliki. Bit će kao dobitak na lotu ako se kupusijada ne nastavi.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije