DHMZ: Oblačno, povremeno s kišom
GLAS, IDS i PGS najavili predkampanju, očekuju dva mjesta u EU parlamentu
DHMZ: sunčano, na Jadranu će jaka bura slabjeti
DIP: Od studenoga kreće edukacija srednjoškolaca „I moj glas je bitan!
UZOR: ministar zaštite okoliša treba biti smijenjen
Zbog blagdana Svih Svetih, Sabor zasjeda od ponedjeljka
Komadina: SDP nema baš previše vremena za popravljanje rejtinga

Miodrag Šajatović: Treća četvrtina Vladina mandata – počelo pranje prozora sjekirom


  Gospodarstvo           Miodrag Šajatović/Lider           25.08.2018.         754 pogleda
Miodrag Šajatović: Treća četvrtina Vladina mandata – počelo pranje prozora sjekirom

Dobro su se držali prve dvije četvrtine. Povremeno su i vodili. Ali onda se u trećoj četvrtini igra raspala. Igrači su pokušavali individualnim akcijama nešto učiniti, ali rezultat je bio sve lošiji. U ekipu se uvukla nervoza. U posljednjoj četvrtini bilo je pokušaja vraćanja u utakmicu, ali izgubljeno u trećoj četvrtini nije se moglo nadoknaditi. Oni koji prate košarku, od amaterske do profesionalne, prepoznat će taj uzorak.

Ekipe koje nemaju od početka razrađen sustav igre, nemaju kondicije i pojedinci ne djeluju kao ekipa vrlo često raspadnu se upravo u trećoj četvrtini. Suprotno tomu, dobro utrenirane ekipe, koje imaju prije prvenstva odabranu igru, koje ne idu na improvizacije, upravo u toj famoznoj trećoj četvrtini ostvare nedostižnu prednost.

Prokletstvo treće četvrtine

Prokletstvo treće četvrtine naslućuje se i kad je riječ o aktualnoj hrvatskoj vladi. Plenkovićeva vlada izašla je na ‘igralište’ nakon rujanskih izbora 2016. Pa će treća četvrtina mandata početi za nekoliko tjedana. Sve što se događa ovih tjedana daje naslutiti da nas čeka, kako se to već ofucano znade reći, vruća jesen. Svaka se jesen čini politički vrućom. Ali u opasnu treću četvrtinu vlada Andreja Plenkovića ulazi prenoseći iz prvog poluvremena niz nezgodnih situacija.

Počevši od krize zdravstvenog sustava koja pojavni oblik ima u (ne)odgovornosti ministra Kujundžića za nefunkcionalni sustav hitne pomoći zbog kojeg su mladi ljudi počeli umirati na cestama čekajući propisima ograničenu pomoć. Pa preko kolapsa brodogradilišta Uljanik, koje je privatizirano, pogrešnim potezima dovedeno na rub bankrota i sad se očekuje nova, tko zna koja po redu pomoć poreznih obveznika. Do paketa poreznih zakona osmišljenih u Ministarstvu financija, a među kojima je i nervozni pokušaj da se znatno povećaju doprinosi na direktorske plaće, a kako bi se kaznili tzv. zlorabitelji.

>>>Miodrag Šajatović: Konture i naznake reformirane ideje reforme mirovinske reforme

U trećoj četvrtini na naplatu stižu svi propusti i nečinjenje u prve dvije godine mandata Plenkovićeve vlade. Dovoljan je primjer pokušaja da se administrativno odredi da, bez obzira na to kakvu si plaću isplaćivao direktor neke tvrtke, doprinosi za zdravstveno i mirovinsko budu, pojednostavnjeno rečeno, kao da je plaća 10.000 kuna. Što bi neki u Slavoniji rekli, to je kao da se sjekirom peru prozori.

U redu. Moguće je shvatiti frustraciju ministra financija i njegovih ljudi kad vide da se netko s mjesečnom uplatom od pedesetak kuna (jer je prijavljen na minimalno radno vrijeme) koristi zdravstvenim sustavom kao i oni koji izdvajaju mnogo više. Ali onda se to ne radi tako da se kažnjavaju svi poduzetnici. Dignula se velika frka zbog toga na društvenim mrežama. Procjena je da će Vlada, kao u mnogim sličnim situacijama, odustati. Ako ne, najavljuju se ustavne tužbe.

Tajni život državnog aparata

Nažalost, u radnom vijeku nisam ni dana bio s one strane, u državnom aparatu, da bih mogao znati unutarnju logiku prema kojoj se rađaju takve ideje. Izvana gledano, vidim više mogućih uzroka. Ministar Marić i suradnici nisu se baš usudili suprotstaviti naraslim zahtjevima za povećanje proračuna (prava pojedinih skupina, izdvajanja za vojne avione…). Milijarda vamo – milijarda tamo, što ti je milijarda kuna? E, ali kad je treba osigurati, onda postaje gusto. Pa raste nervoza. Pa se gleda komu bi se moglo još uzeti.

Onda je mogući uzrok kontroverznim poreznim novinama nepostojanje kvalitetnih Vladinih prioriteta. Da postoje, npr. poticanje izvoza, onda bi bilo lakše određivati mjere porezne politike. Ovako, luta se od prioriteta do prioriteta. Pa je tu epska nepovezanost pojedinih ministarstava gdje jedno svojom odlukom napravi problem drugom ministarstvu. Pa treba uzeti u obzir da kvaliteta kadra u državnom aparatu stalno opada pa prođu nedomišljeni prijedlozi. A ne treba zanemariti ni tako prizemne interese kakvi su oni da stalno bude nekakvih poreznih promjena kako bi se na njihovu objašnjavanju zaradilo ‘sa strane’.

>>>Miodrag Šajatović: Najavljene porezne promjene treba iskoristiti za rasterećenje izvoznika

U prvoj polovini mandata vlada premijera Plenkovića mnogo je toga propustila. Ako je dala jamstva Uljaniku, tko je to iz države kontrolirao i palio lampicu upozorenja da Uprava Uljanika loše vodi tvrtku i da bi jamstva mogla doći na naplatu. Naša su istraživanja pokazala da kad država jednom nekomu dade jamstvo više nitko u aparatu ne kontrolira što se događa.

U trećoj četvrtini, koja će trajati otprilike do sljedećeg rujna, nakon čega počinje otvorena predizborna kampanja i dodvoravanje biračima, treba očekivati još mnogo nervoznih, ishitrenih i nepovezanih odluka iz Banskih dvora. Koliko god oporba bila slaba, prazne se puške dvije strane boje.

Kolumna Ekonomalije Mijodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: