Objavljena velika lista o korupciji, Hrvatska gora od Kube i Jordana
Sabor u petak o prijedlogu zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava
Državni tajnik Milatić: Cijene plina neće podivljati, povećanje će biti u nijansama
Bošnjaković žali zbog nazadovanja Hrvatske na listi percepcije korupcije
Saborska oporba: Zakon o navijačima je licemjeran i ne pridonosi kulturi navijanja
Povjerenstvo: Kujundžić podnio novu karticu pa shvatio da mu se omakla greška
Odbor za obrazovanje: Promicati radnu definiciju antisemitizma

  Gospodarstvo

Miodrag Šajatović: Teško je složiti se s Plenkovićem da imamo zdrav rast

  Miodrag Šajatović/Lider           04.01.2020.         469 pogleda
Miodrag Šajatović: Teško je složiti se s Plenkovićem da imamo zdrav rast

U danima prije drugog kruga izbora za predsjednika Republike Hrvatske premijer Andrej Plenković podsjeća na zeca. Preciznije rečeno, na 'zeca' u atletskim utrkama. I površniji pratitelji atletskih mitinga znaju za trkače koje organizatori angažiraju da, primjerice u utrci na 800 metara, prvi krug od 400 metara budu na čelu i drže jak tempo koji će povući nekoga da ostvari što bolje vrijeme i na kraju pobijedi. Kad takvi 'zečevi' otrče prvi krug, maknu se u stranu. Odradili su svoju ulogu. A odabrani je trkač taj koji mora održati tempo u posljednjih 400 metara - piše Miodrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Brojnim intervjuima između prvog i drugog kruga predsjedničkih izbora Plenković 'vuče' HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar- Kitarović. Na političkoj razini bit će zanimljivo i poučno 5. siječnja vidjeti je li taktika urodila plodom ili nije. Na ekonomskoj razini inflacija razgovora s premijerom i predsjednikom HDZ-a prilika je da se analiziraju njegova razmišljanja. Često se kaže da ne treba previše ozbiljno uzimati što političari govore uoči izbora, ali u hrvatskom slučaju pokazalo se da što političar govori prije izbora, to nakon njih često pokušava, najčešće uza znatnu štetu, i provesti.

Premijer izrekao riječ izvoz!

Televizijski intervjui nisu, zbog same forme i medija, prikladni za temeljitiju analizu. Novinski su temeljitiji, autorizirani, pa se pretpostavlja i vjerodostojniji. Zanimljiv je intervju premijer Plenković dao Jutarnjem listu.

Na početku zaslužuje dvije pohvale. Više ne upotrebljava skandaloznu formulaciju da 'Vlada troši koliko zarađuje'. Očito je shvaćeno da je krajnje neprimjereno tvrditi da je određivanje poreznih stopa i njihovo ubiranje 'zarađivanje'. Sad premijer ublaženo kaže: 'Ne želimo trošiti više nego što imamo'. Druga pohvala vezana je uz to što je na kraju rečenice o namjeri da se u 2020. 'jača poslovno ozračje', za njega sasvim neočekivano, izustio da će se poticati i izvoz.

Nažalost, u istoj rečenici, na prvome mjestu, premijer opet diskriminira domaće poduzetnike jer priziva strana ulaganja. Zaista je nejasno kako mu nitko ne može objasniti da su jednakovrijedna, a zapravo još vrednija, ulaganja domaćih investitora. Neki će reći da može čovjek iz vanjskih poslova, ali vanjski poslovi nikad neće iz njega...

Nekom se može činiti da je ovo cijepanje dlake na pola, ali kad predsjednik Vlade opetovano zaboravlja domaće investitore, onda je to snažan signal. Jer ne zaboravlja ih se samo u predizbornim razgovorima, nego i u stvarnom životu. Dobro, tu je HBOR, ali poticanje dokazano sposobnih domaćih poduzetnika i njihovih sustava cjelovitom politikom sigurno bi omogućilo stope rasta iznad tri posto.

O korupciji ni riječi

Tu dolazimo i do možda, kad je o ekonomiji riječ, ključnog dijela spomenutog intervjua. Plenković opet ističe: 'Imamo zdrav gospodarski rast'. A onda, u pokušaju da pokaže razliku između svoje vlade i prethodnih, objašnjava: 'Imamo rast od tri posto, a to je rast koji nije utemeljen na zaduživanju, što je dugoročno bolje za zemlju'.

Prvo, što je definicija 'zdravog rasta'? Samo to što 'nije utemeljena na zaduživanju'? Pretpostavljam države. Malo prejednostavno, što onda onemogućuje kvalitetno promišljanje budućnosti. Principijelno, tko kaže da je zaduživanje pogrešno? Najuspješniji poduzetnički projekti temeljeni su na zaduživanju. Naravno, da bi zaduživanje bilo temelj za zdrav rast, potrebni su znanje i poštenje. I vizija. I preuzimanje rizika da se odredi što će se dodatno poticati. Pa kad se vlast već ne usudi dirnuti u smanjivanje korupcije, ide se u krajnost da se ne treba zaduživati, čak i u vrijeme iznimno niskih kamata. Uz to, zanemaruje se novac iz fondova EU koji je dobrodošao, ali nije vječan.

Ako već hoćemo na prijelazu u dvadesete godine 21. stoljeća biti benevolentni, možda je moguće uz mnogo dobre volje reći da je sadašnji rast od 3 posto godišnje malo zdraviji nego 2007., prije pojave krize.

Ali tvrditi da sada Hrvatska ima zdrav rast – pretjerivanje je. Taj se rast velikim dijelom temelji na bujanju neutemeljene osobne i državne potrošnje. Generatori rasta mogu biti osobna potrošnja, državna potrošnja, investicije i izvoz. Zdrav rast morao bi se temeljiti na industriji i robnom izvozu, kao, primjerice, u Austriji. Dok izvoz raste 5 posto, a potrošački krediti 11 posto, kvaliteta rasta krajnje je upitna. Pa je sasvim nejasno kako to premijer misli iskoristiti predsjedanje Vijeća EU 'za gospodarsko profiliranje Hrvatske na globalnoj razini'.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.