Potkraj kalendarske godine, uoči blagdana, treba, koliko je to moguće, biti pozitivan. To važi i za kolumne. Pa evo, ove predzadnje 'Ekonomalije' u ovoj godini (sljedeći tjedan izdajemo dvobroj) posvećene su jednoj obećavajućoj pojavi. Riječ je o stranci opasnih namjera. Da ne bude zabune, premda se ta kovanica veže uz HDZ u jednoj njegovoj fazi, ovaj put stranka opasnih namjera nije vladajuća organizacija u Hrvatskoj. Stranka opasnih namjera u ovom je slučaju Centar, čiji je predsjednik Ivica Puljak.
Počelo je pozivom medijima da poprate konferenciju stranke u Splitu na kojoj će se okupiti gradonačelnici i poduzetnici. Bilo nam je to zanimljivo jer je desetak dana ranije splitski gradonačelnik Ivica Puljak bio je panelist baš na susretu gradonačelnika i poduzetnika u Puli (u organizaciji Udruge gradova i Lidera). Naše skupove, među ostalim, organiziramo i da bismo utjecali na političke aktere u zemlji. Bilo je zadovoljstvo vidjeti u najavi splitskog skupa da će se raspravljati o odnosu javnog dobra i privatnog poduzetništva - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije, tjednika Lider.
Odnos javnog dobra i privatnog poduzetništva za stranke je, od ljevice do desnice, četvrt stoljeća jedna od tabu-tema. Većina stranaka koja je sudjelovala ili sudjeluje u vlasti, bilo na državnoj bilo na nižim razinama, ne bi o toj temi jer se vodstva boje da ne isplivaju mutni poslovi nekih njihovih igrača. Bivših, a možda i sadašnjih. I onda se svi prave 'grbavi'. A sasvim je normalno da gradonačelnici kao kupci i poduzetnici kao prodavači komuniciraju. Srećom, sve je više onih gradonačelnika koji su za transparentnost i nenamještene natječaje. Pa im nije problem javno, a ne u zakucima opskurnih restorana, komunicirati s etički korektnim privatnim poduzetnicima.
Sad dolazimo do toga zašto je Centar stranka opasnih namjera. Ispostavilo se da je skup o odnosu javnog dobra i privatnog poduzetništva tek prvi u nizu nasrtaja na 30-godišnju praksu da stranke u Hrvatskoj zapravo ne pišu ekonomske programe. Običaj je tek da se tri mjeseca prije izbora smandrlja nekakav izborni ekonomski program. Koji, ako i ima neke dubine, PR ekipe pacificiraju i učine plitko pitkim za glasače.
I sve to u prešutnom dogovoru i lijevih i desnih fino funkcionira godinama. A pazite što sada (nije za političare slabijih živaca) izjavljuje Puljak: 'Razdoblje od tri godine političkog mira, bez izbora, prilika je da ozbiljno sagledamo kakvu budućnost želimo Hrvatskoj i raspravimo ključna pitanja hrvatskog društva. Trebamo se odmaknuti od jeftinijih populističkih politika i temeljito razmisliti o dubokim promjenama koje su neophodne da postanemo moderna europska zemlja.'
I sad recite da Centar nije stranka opasnih namjera! Tjerati političare, koji znaju samo za populizam, da se pripremaju tri godine, da promišljaju… pa kuda to vodi?! Zar nije ljepše svaki dan čekati što će izjaviti premijer, predsjednik ili netko od ministara i onda to dubokoumno komentirati. Pa premijer, predsjednik i ministri onda idu odgovarati, pa sve tako ukrug. Mediji 'puše' takve predstave. A i znatan dio glasača. I sad trošiti mozak na neka dublja promišljanja?! Pa da su to htjeli (čast iznimkama), ne bi išli u politiku!
Zadnja nada unezvjerenim političarima je to što Centar nije neka velika stranka. Jest parlamentarna, ali nije moćna. Možda ga se može ignorirati u vezi s idejom da se dvije ili tri godine brusi program stranke.
Postoje izgledi da se put kojim kreće Centar ignorira. Ali tako je prije par godina podcijenjen bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak kad je otvorio proračun građanima. A evo do čega je njegova neodgovornost dovela brojne kolege. Novi zakon im prijeti, ne budu li transparentni s prihodima i rashodima, kaznom od 50.000 kuna. Dobro, ministri i premijer sami sebi nisu postavili iste standarde, ali ovima iz Bruxellesa nije za vjerovati. Ako su se počeli miješati u zataškavanje ovdašnjih afera, pitanje je mjeseca kad će nasrnuti i na jadne ministre.
Eto, to je pozitivna priča za kraj godine o dobrodošloj stranci opasnih namjera.