Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Miodrag Šajatović: Političari, pročitajte novu njemačku industrijsku strategiju!


  Gospodarstvo           Miodrag Šajatović/Lider           22.02.2019.         929 pogleda
Miodrag Šajatović: Političari, pročitajte novu njemačku industrijsku strategiju!

Ako će digitalne platforme za autonomnu vožnju uz pomoć umjetne inteligencije dolaziti iz SAD-a, a baterije za vozila budućnosti iz Azije, Njemačka i Europa će na tom području izgubiti više od 50 posto dodane vrijednosti. Posljedice će se proširiti daleko izvan same automobilske industrije. Taj problem, dakle, mora zabrinuti ne samo kompanije u automobilskom sektoru nego sve ‘stakeholdere’ u gospodarstvu i državi - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije, Lider.

Bez velikog udjela zaposlenih u industriji, Njemačka neće moći zadržati visoku razinu prihoda, visoku razinu edukacije, zaštite okoliša, socijalne sigurnosti, zdravstva i infrastrukture… Sve to imalo bi dramatične posljedice za način života… a prije ili kasnije izazvalo urušavanje demokratskih institucija.

Dvadeset mudrih stranica

Prethodna dva odlomka izvadci su iz ‘Nacionalne industrijske strategije 2030’, koju je prije desetak dana predstavio njemački ministar ekonomije Peter Altmaier. O toj je strategiji kod nas već pisano, ali uglavnom iz sekundarnih izvora. Pa se pitanje svelo na povratak državnoj intervencije kao odgovoru na to što na globalnoj razini rade zemlje poput Kine i SAD-a. Treba, međutim, pročitati cijeli tekst Strategije (na samo 20 stranica i uz velike prorede!) pa shvatiti o kakvom je kvalitetnom uratku riječ.

Najveća je vrijednost dokumenta to što je pisan jezikom koji mogu razumjeti i ekonomski polupismeni ili jedva pismeni političari. Štoviše, imalo sposobniji govornik može reproducirati argumente i poruke. Jednako kao što ih može razumjeti prosječni građanin.

Teško je sažeti sadržaj ove industrijske strategije. Gotovo nema rečenice koju ne bih stavio u ovaj tekst. Ministar Altmaier ističe da je njemačka socijalno-tržišna ekonomija, temeljena na pristupu ‘blagostanje za sve’, postala najuspješniji svjetski ekonomski model. Ali jednako tako, bez uvijanja, naglašava njemačke poraze. Od gubljenja vodeće pozicije u zabavnoj elektronici, telekomunikacijskim tehnologijama ili kompjutorima. A globalno uspješne internetske kompanije dolaze isključivo iz SAD-a.

Ne dovodeći u pitanje tržište kao temelj ekonomije, ministar naglašava, pojednostavnjeno rečeno, da ako su europske tvrtke na udaru državom obilno poduprtih npr. kineskih kompanija, rješenje nije u pasivnom gledanju što se događa. Državna intervencija dolazi u obzir samo kao iznimka, privremeno i samo u slučajevima suštinske važnosti. Nema uspješne zemlje koja ovisi samo o slobodnom djelovanju tržišnih sila, jedna je od poruka Strategije, koja naglašava renesansu industrijskih strategija širom svijeta.

Daje se i inicijativa da Europska unija također napravi svoju industrijsku strategiju u svjetlu sudara globalizacije, ubrzanih inovacija i rastućeg protekcionizma drugih. Apelira se na zaustavljanje deindustrijalizacije u mnogim zemljama EU. Spominje se da u Bruxellesu postoje na desetine različitih vijeća, ali ne i Vijeće ministara industrije. Mnogo se raspravlja o porezima, a malo o industriji koja ih treba davati.

Novo miješanje karata

Dokument educira i o novoj sintagmi (‘platform economy’) povezanoj s digitalizacijom, a umjetna inteligencija ocjenjuje se kao najveća inovacija od vremena parnog stroja, koja dovodi do novoga globalnog miješanja karata.

Ne bude li u bliskoj budućnosti moguće ostvariti prostor za globalnu socijalno-tržišnu ekonomiju, ako prevladaju protekcionizam i državne subvencije tvrtkama koje idu u osvajanje svijeta, Njemačka i Europa moraju, kaže se u Strategiji, poduzeti mjere zaštite. Pod njima se, primjerice, misli na promjenu zakonskih okvira za davanje potpora i za reguliranje zaštite tržišne utakmice. Polazi se od pretpostavke da je u tome Europa pretjerano restriktivna. Na svoju štetu, jer druge svjetske sile rade drugačije i stavljaju njemačke i općenito europske kompanije u podređeni položaj.

Primjer što znači kvalitetna industrijska strategija je i brojčano postavljanje ciljeva. Za Njemačku je to dostizanje 25 posto udjela ukupne nacionalne dodane vrijednosti. A za Europsku uniju u cjelini 23 posto. I to do 2030. godine.
Ako među političkim strankama u Hrvatskoj, koje su krenule u dvogodišnji ciklus trojih izbora, ima onih koje bi radile ozbiljne programe, bilo bi im pametno s razumijevanjem pročitati njemačku industrijsku strategiju. A ako ozbiljnih stranaka ipak nema, njihovi stratezi će prepisati izlizane parole o ‘potrebi odlučnijeg provođenja strukturnih reformi’.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: