Benčić: HDZ pogodovao stvaranju porezne oaze u nekretninskom i turističkom sektoru
Petrov: Porez na nekretnine je prelijevanje iz šupljeg u prazno
Novinarka i diplomatkinja Aurora Weiss najavila predsjedničku kandidaturu
Grbin: Porez na nekretnine je potreban, ali ne smije biti novi udar na građane
Istraživanje: Samo 1, 2 posto hrvatskih građana ima potpuno povjerenje u sudstvo
Ministar: Nije potrebno da uz svako dijete u posebnom razredu sjedi i pomoćnik
Kekin: Progovarat ću o ustavnim vrijednostima socijalne države

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Plaće rastu, priuštivost pada. Kako to?

  Miodrag Šajatović/Lider           11.10.2024.         908 pogleda
Miodrag Šajatović: Plaće rastu, priuštivost pada. Kako to?

Priuštivost. Riječ koja se sve češće čuje u hrvatskome javnom prostoru. Toliko se puta spomene da može ozbiljno konkurirati za pojam godine. Počelo je s propitivanjem priuštivosti kupnje stana. Pa se analiziralo koliko si obitelji može priuštiti ljetovanje na Jadranu. S dolaskom jeseni pojavljuje se tema o priuštivosti smještaja studenata u domove i mogu li si oni koji ne dobiju taj smještaj priuštiti pristojno podstanarstvo.

Ne samo u Hrvatskoj, vode se rasprave je li pokazatelj visine i rasta bruto domaćeg proizvoda dovoljno dobar da označi što se događa u ekonomiji pojedinaca i obitelji. Prema svemu sudeći, ekonomski znanstvenici bili bi korisni kad bi osmislili indeks priuštivosti. Za sada Ekonomski institut, Zagreb, objavljuje indeks priuštivosti kupnje stana. Ali potreban je pokazatelj koji bi uključio i priuštivost robe u trgovinama, vrtića, cjelodnevnog boravka u školi, zdravstvenih usluga, podstanarstva, kupnje prve nekretnine, priuštivost radnog mjesta, ljetovanja/zimovanja i smještaja u domu za starije. Pristup ‘od kolijevke do groba‘ - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije tjendika Lider.

Romantičarski zanos

Kad bi bilo odgovornosti kod političara, oni bi u svoje izborne programe stavili kolika je priuštivost spomenutih potreba u tom trenutku i koliku priuštivost obećavaju na kraju mandata.

 

Jedan od glavnih motiva većine da 90-ih godina prošlog stoljeća ostavi socijalizam i prigrli tranziciju u kapitalizam bila je frustriranost nepriuštivošću robe koje je na Zapadu bilo u izobilju, a kod nas su vladale nestašice. Romantičarski zanos polazio je od ideje da će efikasniji kapitalizam isporučiti većini obitelji primanja kojima će si moći priuštiti više onoga što je željeno. Nije se baš obraćala pozornost na ono napisano sitnim slovima, da u novom sustavu odgovornost za sebe i obitelj preuzima pojedinac.

Nakon trideset godina treba priznati da su police u trgovinama prepune proizvoda. Birati se može samo tako. Također treba priznati da je sadašnja faza kapitalizma, temeljena na privatnopoduzetničkoj inicijativi, ali i potpomognuta globalnim tiskanjem novca i demografskom ljudskom deflacijom, učinila radno mjesto sasvim priuštivim. Za razliku od socijalizma.

Kad su drugi ključni pokazatelji priuštivosti u pitanju, stvari nisu tako crno-bijele. Generalno, priuštivost stanovanja u socijalizmu bila je veća nego danas. Gradilo se mnogo društvenih stanova. A ušteda time ostvarena u mnogim je slučajevima iskorištena za početak gradnje, uglavnom ilegalnih, vikendica na Jadranu. Oni koji nisu mogli dobiti društveni stan (liste su se i tada namještale), uspijevali su dobiti kredit kojim su započinjali gradnju obiteljske kuće.

Inflacija je te stambene kredite (nije bilo valutne klauzule) nakon nekoliko godina svela na smiješno niske otplate. Danas, uza sav rast plaća, priuštivost kupnje stana ili gradnje kuće sve je upitnija. Još malo pa će poslodavci, kao u vrijeme Austro-Ugarske, uza svoje tvornice graditi radnička naselja.

More sve dalje

Zanimljiva bi bila usporedba priuštivosti ljetovanja na Jadranu prije trideset-četrdeset godina i danas. Eurostat kaže da si više od trećine obitelji danas ne može priuštiti dan odmora s noćenjem. Ankete pokazuju da sedamdeset posto obitelji ove godine nije išlo na more. Nekad se bez problema išlo u sindikalna odmarališta. Zdravstvo je posebna priča. Državno zdravstvo ubrzano se urušava. Priuštivost zdravstvenih usluga financiranih porezima građana sve je manja. Nestašica usluga u razumnom roku sve je izraženija. Naravno, razvilo se privatno zdravstvo, ali uz razinu primanja, plaća ili mirovina priuštivost je za većinu poreznih obveznika niska.

I da se priča o priuštivosti zaokruži od prve do treće dobi, tu je smještaj u domove za starije. Državni domovi, gotovo isključivo sagrađeni u vrijeme socijalizma, još su donekle priuštivi cijenom, ali nepriuštivi su zbog manjka kapaciteta. Privatne si svojom mirovinom rijetki mogu priuštiti. Moraju uskakati djeca. Ali ako se dio plaća daje za smještaj roditelja, toliko nedostaje kao poticaj za više djece u obitelji. Pa dolazimo i do demografije.

Pokazuje se da kapitalizam ima više lica. Plaće rastu, priuštivost pada. Bez ozbiljnog praćenja pokazatelja priuštivosti i javno definiranih ciljeva o broju kreveta u studentskim i staračkim domovima frustracija kad se objave podaci o rastu BDP-a nastavit će rasti.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije