Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Opasno je ne čitati prijedloge zakona koje Vlada ‘štanca‘

  Miodrag Šajatović/Lider           04.02.2022.         2127 pogleda
Miodrag Šajatović: Opasno je ne čitati prijedloge zakona koje Vlada ‘štanca‘

U sjeni afera s korištenjem državnih stanova i poslovnih prostora i sličnih atrakcija gotovo nezapaženo prošla je najava izmjena vrlo važnoga Zakona o parničnom postupku. Kojima se, među ostalim, najavljuje ograničenje trajanja parnica na najviše tri godine. Nema sjednice Vlade a da se u proceduru ne uputi neki, prema nazivu, vrlo važan zakonski prijedlog. Inflacija zakona posljedica je dokumenta koji ima 1273 stranice, a zove se Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Kojim je Hrvatskoj do 2026. potencijalno na raspolaganju 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava - piše Miodrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.

Znam da mnogim čitateljima već popušta koncentracija, ali stvari su zapravo jako važne i za pojedince i za poslovnu zajednicu. Mrkva u obliku milijardi eura iz Bruxellesa, koja se uvjetuje stvarnim reformama, možda je i posljednja prilika da se u Hrvatskoj bar malo unaprijedi poslovno okružje i da institucionalni okvir osigura jednostavniji i pravedniji život i poslovanje.

Naknadno kukanje neće pomoći

Treba priznati da se poslovično uspavana državna administracija, na iznenađenje mnogih, u prošloj godini držala rokova za ispunjenje 33 reformska indikatora. Ove godine uz četiri investicijska indikatora, da bi u državnu blagajnu sjelo novih 700 milijuna eura, treba odraditi 21 reformski indikator. A to znači gomilu zakonskih novosti.

Kvantiteta i rokovi, uz iskustvo od lani kad se ni jedan ministar nije usudio postati krivac zbog kojeg dio love nije povučen, ne bi trebali biti problem ni 2022. Upitna je, međutim, kvaliteta. S jedne strane, teško je očekivati da aparat koji se tijekom godina dokazao u 'štancanju' zakona loše kvalitete sada preko noći može izbacivati smisleniju razinu zakonskih rješenja.

S druge strane, zainteresirana javnost ne pokazuje previše zanimanja za pravila igre koja joj se spremaju. Zakon o parničnom postupku za sada je izazvao samo dvije reakcije. Mali, srednji i veliki poduzetnici za dvije-tri godine kukat će zbog glupih i opasnih rješenja. Sada gube priliku bar pokušati utjecati. Teško je naći vremena, ali ako se neki zahtjev uporno gura i s pomoću medija, pokazalo se, to može dati rezultate i uštedjeti puno muke i novca u budućnosti (u tom smislu baš o reakcijama na promjene parničnog postupka u ovom broju Lidera imamo posebnu temu).

S treće strane, tu je iskustvo da se trud najčešće i ne isplati. Ako se u nekome ministarstvu i smiluju pa pozovu predstavnike socijalnih partnera, prijedlozi koji se u toj fazi uobliče često se zagube pa ih nema u prijedlogu koji saborska većina, jedva čekajući vikend, petkom formalno izglasa. To se, naravno, ne odnosi ne neformalne interesne skupine koje u završnoj fazi 'pomažu' državnim činovnicima ubaciti pokoju rečenicu koja će im donijeti unosne poslove ili izbaciti (ili bar relativizirati) dijelove koji im mogu pomutiti stečene pozicije.

Svođenje problema u sudstvu na ubrzanje rokova jednodimenzionalan je pristup. Čini se da je Ministarstvo pravosuđa ipak trebalo prije izmijeniti Zakon o odvjetništvu kako bi se odvjetnici destimulirali da 'štancanjem' često besmislenih podnesaka, osim što odugovlače, klijentima nabijaju račune, a sebi prihode. Na što ovih dana upozorava novi predsjednik Vrhovnoga suda Radovan Dobronić. O mjerama protiv korupcije u sudstvu ne može ni biti riječi kad se takvo što uopće ne spominje u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, a ni u NPOO-u.

EK-ovi kontrolori kao zadnja nada

Slavni komičar Groucho Marx prije gotovo stotinu godina izjavio je onu: 'Ne želim biti član kluba koji mene želi za člana.' Nekako tako domaća javnost doživljava Europsku uniju otkad nas je primila u članstvo (sad kad nam mogućnosti otvara OECD, i ta institucija gubi na dojmu…). Ali u nedostatku domaćega korektiva ispada da su kontrolori iz Europske komisije, koji drže kesu s eurima, nekakva zadnja nada da će inflacija zakonskih proizvoda kojima formalno započinju reforme osim povlačenja novca i njegova trošenja blagotvorno utjecati na budućnost života i biznisa u Hrvatskoj.

Da ova kolumna ipak ne završi pesimistično, evo molbe za ekipe u tvrtkama i njihovim asocijacijama. Odvojite malo vremena i koncentracije za ono što izlazi iz Vladinih zakonoproizvodnih pogona. Neka se sto pravnika iz sto tvrtki zaduži za to, svaki za jedan zakon, i neka otkrije najopasniji članak (ili nedostatak nekog članka). Pa da ga i s pomoću Lidera pokušamo ubaciti u mlin Nacionalnog plana oporavka. Možda na kraju budemo malo otporniji.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije