Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Lude dvadesete

  Miodrag Šajatović/Lider           14.05.2023.         2605 pogleda
Miodrag Šajatović: Lude dvadesete

Svijet je ušao u dvadesete godine 21. stoljeća. Odmah na početku desetljeća punom snagom lupila je pandemija koronavirusa. Dvije godine poslije lupila je dvoznamenkasta inflacija kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu. Baš kad je taj rat ušao u fazu ograničenoga oružanog sukoba i kad se inflacija počela smirivati, svijet je pogodila spoznaja da umjetna inteligencija postaje dramatičan disruptor u gotovo svim područjima ljudskog djelovanja - piše Miodrag Šajatović u kolumni Ekonomalije tjednika Lider.

Pandemija, rat, inflacija, umjetna inteligencija… sve u samo tri i pol godine novog desetljeća. Moglo bi se reći: ‘lude dvadesete‘. No, to je pojam koji se veže uz razdoblje od prije ravno stotinu godina. Pa se nameće pitanje postoje li sličnosti između tih dvaju, stoljeće udaljenih desetljeća.

Kad se počne malo dublje tražiti sličnosti i razlike, javi se nelagoda. Odjednom izranja mnogo paralela. Kad se zna da su u prošlom stoljeću nakon ‘ludih dvadesetih‘ došle ‘opasne tridesete‘, a onda i ‘grozne četrdesete‘, mogućnost ponavljanja scenarija s velikom depresijom, jačanjem nacizma i Drugim svjetskim ratom djeluje zabrinjavajuće. Ali, sve se može gledati i s optimističnije strane – iskustvo postoji, ružni scenariji mogu se izbjeći ili držati pod kakvom-takvom kontrolom.

Nada u novo doba

Kad je o sličnostima riječ, dvadesete prošlog i ovog stoljeća počinju, ne baš u godinu, završetkom faze velikih ljudskih gubitaka. U Prvom svjetskom ratu bilo je oko 40 milijuna žrtava (oko 20 milijuna poginulih i sličan iznos ranjenih). Pandemija je službeno pokosila oko sedam milijuna ljudi, a prema procjenama najmanje deset milijuna. Nakon takvih šokova, slijedi kolektivno opuštanje. Nada u novo doba. Kad stari autoriteti više ne vrijede, novi još nisu uspostavljeni. Dvadesete prošlog stoljeća bile su u znaku početka konzumerizma. Slično kao što oni koji mogu danas troše koliko god mogu u pokušaju nadoknađivanja godina izgubljenih u pandemijskoj izolaciji.

Zajedničke su i velike migracije. Na tržištima kapitala u onim ‘ludim dvadesetima‘ vladao je optimizam. Zgrtala su se velika bogatstva. Danas se mnogi uzdaju u kriptovalute. Prije stotinu godina došla je faza iskorištavanja potencijala električne energije. Kao što je u ovim dvadesetima na djelu eksploatacija prije pristiglih internetskih inovacija.

Koliko god danas, sredinom 2023., na pojavnoj razini izgledalo da je sve ipak pod nekakvom kontrolom, kao i prije stotinu godina, treba samo biti otvoren za signale koji umanjuju euforiju i optimizam. Danas se čini da je inflacija pod kontrolom, klimatske promjene još ne udaraju prežestoko, financijski rezultati kompanija sasvim su solidni, tu i tamo propadne u svijetu neka velika banka, ali to se brzo sanira, plaće su, u ojačanoj poziciji nedostajućih zaposlenika gotovo u ritmu s inflacijom. Police u trgovinama i dalje su prepune. Države se razbacuju proračunskim novcem do kojeg su došle u suradnji s centralnim bankama, koje deset godina ni iz čega stvaraju abnormalne količine novca kojima se odgađa recesija i kupuju sljedeći izbori.

I ondašnjih ‘ludih dvadesetih‘ jedno je vrijeme sve izgledalo ružičasto. Onda su u nekom trenutku neki posumnjali u burzovnu euforiju. Pojavile su se, i zakrpale, prve napukline. Da bi se sve slomilo jednog crnog četvrtka 1929. i pretvorilo u četverogodišnju svjetsku veliku depresiju.

Trebalo je vremena da Amerikanci iz Velike Britanije pozovu Johna Maynarda Keynesa koji im je osmislio državnu intervenciju – New Deal. Za Europu je bilo prekasno jer je u Njemačkoj pokrenut nacizam. I onda se počelo događati zlo.

Povijesne volatilnosti

Gledajući zadnje tri-četiri godine moglo bi se zaključiti da su ekonomisti i vlastodršci izvukli pouke iz ondašnjih ‘ludih dvadesetih‘. Državna intervencija u drugom desetljeću 21. stoljeća preventivno i eksponencijalno raste. Prema mnogim signalima, međutim, na granici je da postane kontraproduktivna. Da se tržište stjera sasvim u kut. Kao što nije dobar pretjerani liberalizam, tako je opasan i pretjerani i predugi državni intervencionizam. Pa se sve češće može čuti pridjev ‘povijesno‘: povijesno niske kamatne stope sada mijenja povijesno brzo dizanje kamatnih stopa centralnih banaka. Likvidnost je na povijesnim razinama. Nezaposlenost je povijesno niska. Zajednički nazivnik? Ekstremne volatilnosti.

Ima još jedna sličnost onih i ovih ‘ludih dvadesetih‘. Dvadesete prošlog stoljeća bile su uvod u dramatično smanjivanje međunarodne trgovine. Danas mnogi zveckaju deglobalizacijskim instrumentima koji bi, podjelom svijeta na trgovinske blokove, sigurno opet smanjili međunarodnu razmjenu.

Za one koji žele pobiti tezu kako postoje bitne sličnosti onih i ovih ‘ludih dvadesetih‘, ostaje jedan argument: prije sto godina dogodio se procvat na svim poljima umjetnosti. U ovim našim ‘ludim dvadesetima‘, kažu i bolje upućeni, toga nema ni u naznakama. Pa ako nekoga može utješiti i umiriti…

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije