Članovi Udruge Glas poduzetnika ne posustaju u svojim zahtjevima. Ovih dana izašli su s popisom 24 hitne mjere kojima bi zbog koronakrize Vlada trebala pomoći djelatnostima vezanim uz turizam. U priopćenju je navedeno da Glas poduzetnika ustrajava i na šest dugoročnih reformi (pravosuđe, porezi, javna uprava, Državni inspektorat, digitalizacija i transparentnost trošenja državnog novca). Iskreno rečeno, bio sam skeptičan prema inicijativi spontano nastaloj na društvenim mrežama u danima kad je Vlada u strahu od širenja zaraze koronavirusa počela zatvarati trgovine i druge djelatnosti. Pokazalo se, međutim, nakon pretvaranja Fejsbuk-grupe u formalnu udrugu, da na Glas poduzetnika treba dugoročnije računati.
Danas se on predstavlja kao 'udruga mikro, malih i srednjih poduzetnika, obrtnika, samozaposlenih i svih zaposlenih u privatnom sektoru i svih drugih koji podržavaju ciljeve i rad Udruge'. Ciljje 'konkretnim prijedlozima nužnih i hitnih ekonomskih mjera i reformi upućenih Vladi i državnim institucijama ubrzati ekonomski oporavak cijelog društva te izgraditi zdrave temelje za Hrvatsku 2.0' . piše Modrag Šajatović u Lideru, kolumna Ekonomalije.
Premda je Glas poduzetnika dijelom nastao i kao rezultat nezadovoljstva radom postojećih gospodarskih udruga, on i inače ima nepokriven dio polja za djelovanje. Udruga ima više od deset tisuća članova i, kažu u njoj, 120.000 podupiratelja. Glas ima obilježja svojevrsnoga poduzetničkog sindikata. Pa bi mu važna taktika djelovanja mogla biti kopija onoga što godinama (za sebe uspješno) rade sindikati zaposlenih u javnom i državnom sektoru.
Pojednostavnjeno, Glas poduzetnika postat će dugoročno jak igrač uspije li ove godine, dok traje revolucionarni zanos, svoje članove i podupiratelje u pristojnom broju izvoditi na prosvjede po trgovima i ulicama. Ostane li samo u ugodi virtualnog svijeta društvenih mreža – njegova je budućnost upitna.
U posljednjih četvrt stoljeća pokazalo se da je većina hrvatskih političara jako u strahu od bilo kakvih masovnijih okupljanja interesnih skupina. Dovoljno je da nekoliko stotina učiteljica i učitelja, sindikalnih predstavnika dođe na zagrebački Trg bana Jelačića i jedan sat puše u plastične zviždaljke pa da 'hrabri' premijeri i ministri odustanu od ionako mlakih reformskih pokušaja. Pa kad sindikati tom metodom uspijevaju ostvariti svoje ciljeve, zašto tako ne bi radili i poduzetnici? Za razliku od HGK-a, HUP-a ili HOK-a, koji imaju svoja subjektivna ili objektivna ograničenja, Glas poduzetnika može izvesti nekoliko tisuća nezadovoljnika na legalan prosvjed. Uz malo naguravanja sa snagama reda u pokušaju probijanja do Banskih dvora.
stina, za razliku od članova sindikata, koji mogu i štrajkati a da su im plaće redovite jer su zaštićeni kolektivnim ugovorima, poduzetnički sindikat ne može pozivati na štrajk. Biznisu nema tko dati nezarađenu plaću. A netko treba i puniti proračun. Štrajkati se ne može, ali nekoliko sati javnog okupljanja mikropoduzetnici i mali poduzetnici mogu si dopustiti.
Jedna od stvari od kojih bi se Glas poduzetnika trebao suzdržavati otvorena je kritika postojećih gospodarskih udruga. Nema sloge ni među sindikatima. Ali javni su sukobi rijetki. Udara se ispod stola, da se ne vidi.
HUO, HGK, HOK i Glas trebali bi, koliko je moguće, podijeliti posao. Kad je o prosvjedima riječ, teško ih je, primjerice, očekivati od Hrvatske udruge poslodavaca. Njome od početka dominiraju krupni poslodavci. Kao takvi imaju s državom višeslojne odnose. Nekoliko njih koji su pokušali dignuti glavu vrlo brzo dobilo je poslovno bolne odgovore iz krugova vlasti. Da se ne spominje Zakon o nezastarijevanju kriminala u pretvorbi, koji svaka vlast, opravdano ili ne, može aktivirati protiv velikog dijela velikih poduzetnika.
Većina mikropoduzetnika i malih poduzetnika okupljenih oko Glasa malo ovisi ili nimalo ne ovisi poslovnim odnosima s državom. A u ovom trenutku i inače nemaju što mnogo izgubiti. Ili nečim biti ucijenjeni. Moguće je predvidjeti kad bi Glas poduzetnika mogao imati masovniji nastup uživo. Moglo bi to biti ujesen. Kad novoformirana vlada objavi prijedlog proračuna za 2021. U njemu će morati biti uštede koje će se odnositi na članstvo najglasnijih sindikalnih vođa. Pa kad oni svoje članove izvedu na trgove, vrijeme je da istom mjerom uzvrate i poduzetnici.
Nije ovo nikakav poziv na nemire. Samo logičan pristup praksi efikasnih pritisaka interesnih skupina s bojažljivim i neodlučnim političarima.
