Banner
Sabor u petak o izmjeni Zakona o članarinama u turističkim zajednicama
Demografski plus najveći na Jadranu i sjeveru Hrvatske
Fuchs: Ne razmišlja se o zatvaranju škola i sveučilišta
Umro najstariji stanovnik Irana u dobi od 138 godina
Mogu li prva cjepiva protiv koronavirusa stvoriti imunitet krda? Stručnjaci dvoje
Istraživanje: Do 2050. 4 milijarde ljudi imat će prekomjernu tjelesnu težinu
Krajem listopada ovršeno 247 tisuća potrošača s dugom od 17,4 mlrd kn

  Ekonomalije

Miodrag Šajatović: Dizanje minimalca – omiljena Plenkovićeva aktivnost

        08.11.2020.         340 pogleda
Miodrag Šajatović: Dizanje minimalca – omiljena Plenkovićeva aktivnost

Na zadnjoj Vladinoj sjednici donesena je uredba kojom se – usprkos protivljenju Hrvatske udruge poslodavaca – za 2021. određuje povećanje minimalne plaće u Hrvatskoj. Država naređuje da bruto minimalna plaća mora biti 4250 kuna. Do kraja ove godine bruto minimalac je 4062,51 kunu. Podizanje minimalca jedna je od najomiljenijih tema premijera Andreja Plenkovića. Ne propušta se pohvaliti za koliko je u svome mandatu podignuo minimalac. Kad se malo zagrebe po temi, pojave se zanimljivi nalazi i naznake.

Prije svega, nije sporno da su najniže plaće u gospodarstvu zaista niske. Ali niske su i prosječne plaće. Treba shvatiti i da radnicama ili radnicima 180 kuna mjesečno nije zanemarivo. Sve drugo, kad je riječ o Vladinoj politici minimalaca, jest sporno.

Ideje naše – benzin vaš

Posvećenost premijera i njegove vlade izvršavanju zadataka što stižu iz Europske komisije ogleda se i u pitanju minimalaca. Na razini EK-a upravo je u modi briga da se odrede 'primjerene minimalne plaće'. U Hrvatskoj je postavljen cilj da one budu oko 50 posto prosječne. Pa da se premijer može hvaliti kako smo već na oko 46 posto. Eto jedne rang-liste na kojoj Hrvatska nije predzadnja.

Drugo, ispunjavanje cilja povećanja minimalca za državnu administraciju traži minimalan trud. Uzmeš prošlu uredbu, promijeniš iznos, Vlada prihvati, objaviš u Narodnim novinama i to je to. Boli te briga. Uz to napišeš i površno obrazloženje (bez i retka o tome koji su učinci na gospodarske subjekte, koliko je tvrtki koje su prije isplaćivale minimalac otišlo u stečaj…). Što ćeš ljepše od varijante 'ideje naše, novac vaš'!

Sigurno ima poslodavaca koji bi mogli, ali ne žele, isplaćivati više od minimalca. Ali to su iznimke. Većina minimalaca isplaćuje se jednostavno zato što se ne ostvaruje dovoljno velika dodana vrijednost za veće plaće. Takvi poslodavci nemaju osobitu pregovaračku moć, nisu prijetnja da će na nekim izborima odnijeti neki glas. A naglašena briga za minimalac dobra je za vladajuće jer se ni jedna oporbena stranka neće usuditi usprotiviti populističkom potezu.

Ako pak pogođeni poslodavci i propadnu, to ekipu u Banskim dvorima ne zabrinjava previše. Dužnosnicima koji nemaju ni jednoga radnog dana u realnom sektoru nije jasno kakav je to problem dati dvjesto kuna veću plaću najniže plaćenima. Nije im ni nakraj pameti da to onda znači da će čistačica i švelja imati gotovo istu plaću. Pa ako poslodavac hoće zadržati kakve-takve raspone plaća, mora svim zaposlenicima koji nisu na minimalcu dignuti plaće za bar dvjesto kuna.

Da mozgovi u Zagrebu i Bruxellesu slično rade, pokazuje i predstavljanje neke genijalne studije koja pokazuje da 'tri četvrtine ekonomskog troška većih minimalaca iznesu potrošači, a samo četvrtinu tvrtke'. E, to zaslužuje posebnu pozornost!

Genijalni birokratski mozgovi

Pjesnici iz Bruxellesa hoće reći da su poduzetnici koji dijelu zaposlenika isplaćuju minimalce glupi i nesposobni. Za svoju robu traže prenisku cijenu. Pa tek kad država naredi viši minimalac, onda poslodavci dignu cijene i nadoknade većinu dodatnog troška. Evo, zamišljam kako neki hrvatski proizvođač tekstilnih proizvoda upravo vodi pregovore s trgovcem Hansom iz Münchena. Naš biznismen objasni da diže cijenu odijela jer se povećava minimalac. A i ona studija iz EK-a sugerira da tako treba. Hans, kojemu je promet zbog korone pao za 50 posto, s razumijevanjem klima glavom i kaže: 'Pozdravite vi te svoje u Vladi. Imamo dobavljače iz šest zemalja i baš važemo s kim prekinuti poslovanje. Evo, hvala vam što ste nam olakšali odluku.'
Ovakvom populističkom politikom vodi se aktivna politika promjene strukture gospodarstva. Smanjuje se udio industrije u BDP-u.

Usput, na sjednici Vlade s koje je slavodobitno otposlana vijest da se diže minimalac na dnevnom redu bilo je i izvješće o jednoj mnogo nevažnijoj temi – provođenju akcijskog plana za suzbijanje korupcije. Korupcija se i u Liderovoj akciji 'Hrvatski SWOT' pokazuje kao najveća zapreka razvoju. Ali na sjednici Vlade nonšalantno je prihvaćeno minimalističko izvješće. Od 42 planirane aktivnosti s ionako soft popisa provedeno je samo 27. Pretpostavljam da je samorazumljivo da popisa neizvršenih zadataka nema. Ni tko ih nije izvršio. Ni predlažu li se kakve kazne za neizvršenje. Umjesto toga zaduženo je Ministarstvo pravosuđa da na 'odgovarajući način' izvijesti mjerodavno Nacionalno vijeće. Ma to su tehnikalije! Važno je da je na toj Vladinoj sjednici određena obveza povećanja minimalne plaće u gospodarstvu.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Ekonomalije



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.